Svake godine na svijetu bude ubijeno oko 400.000 ljudi. Govorimo o onim ubojstvima koje ubojice počine namjerno, proračunato, jer u njih ne ubrajamo primjerice smrti iz prometnih nesreća ili raznih drugih nesretnih događaja. Gledamo li isključivo statistički, ona su tek 15. na listi kada su uzroci smrti u pitanju – prvi su kardiovaskularne bolesti, slijede tumori, potom respiratorne bolesti i tako dalje.
Najviše ubojstava po glavi stanovnika događa se u Salvadoru i Jamajci, a najmanje u Japanu i Singapuru. Gledamo li Europu, najmanje su šanse da ćete biti ubijeni u Luksemburgu, Norveškoj i Švicarskoj, a najveće u jednoj od pribaltičkih zemalja, Crnoj Gori i Albaniji. Statistika kaže i kako se tek oko 0,2% ubojstava – odnosno svako osamstoto - može nazvati atentatima, a pod definiciju atentata se pritom najšire podrazumijeva ubojstvo neke javne ličnosti koja se dovodi u vezu s političkim djelovanjem. Jedan od dva najpoznatija atentata u svjetskoj povijesti dogodio se u našem susjedstvu, a o njemu u školskim udžbenicima već desetljećima uče praktički sva djeca na svijetu – riječ je o Sarajevskom atentatu na austrougarskog prijestolonasljednika Franju Ferdinanda koji je bio okidač za početak Prvog svjetskog rata. Zanimljiva je i činjenica da se čak sedam od deset najpoznatijih atentata u ljudskoj povijesti dogodilo u SAD-u, a u nastavku donosimo popis svih njih.
VEZANI ČLANCI
10) Lee Harvey Oswald
Lee Harvey Oswald, čovjek koji se službeno smatra ubojicom Johna F. Kennedyja, ubijen je samo dva dana nakon smrti američkog predsjednika. Uhićen je ubrzo nakon samog atentata, a u pritvoru je protestirao navodeći da je bio žrtvovan zbog svojih uvjerenja. Naime, iz ideoloških razloga četiri godine prije ubojstva američkog predsjednika Lee Harvey Oswald prebjegao je u SSSR i došao u Moskvu. Smatrao se komunistom i htio je živjeti u socijalističkoj zemlji. Zatražio je da ga zastupa John Abt, glavni odvjetnik Komunističke partije SAD-a, koji je bio poznat po svojoj obrani komunista. Nakon što je proveo dvije noći u gradskoj vijećnici Dallas (u kojoj se nalazilo sjedište i zatvor Policijske uprave Dallasa), organiziran je prebačaj Oswalda u okružni zatvor 24. studenog ujutro. Događaj je uživo prenosila televizija, kada je Jack Ruby, lice otprije poznato policiji kao vlasnik nekoliko lokalnih noćnih klubova, ušao u garažu gradske vijećnice. Tamo je upucao Oswalda iz pištolja dok su kamere snimale.
9) Robert Kennedy
Kada je tada 24-godišnji Palestinac Sirhan Bishara Sirhan 5. lipnja 1968. u 00:50 sati u kuhinji hotela Ambassador u Los Angelesu s tri hica pogodio Roberta Kennedyja, uništeni su politički snovi milijuna Amerikanaca. Amerika je 1968. čeznula za političarom koji bi smirio uznemirenu zemlju i popravio ugled SAD-a narušen zločinima počinjenima u ratu u Vijetnamu. Činilo se da bi taj čovjek mogao biti Robert Francis Kennedy, zvan Bobby. On je obećao da će ponovo uspostaviti "moralno vodstvo SAD-a na ovom planetu". U kabinetu svog brata Johna, koji je ubijen pet godina ranije, bio je ministar pravosuđa. Senator je na dan ubojstva slavio pobjedu na predizborima za predsjedničkoga kandidata Demokratske stranke. Atentator ga je presreo kada je izlazio na stražnja vrata koja su vodila iz kuhinje prema parkiralištu gdje ga je čekao automobil. Kennedy je idući dan podlegao teškim ozljedama. Umro je u dobi od 42 godine. Sirhan ga je ubio jer ga je smatrao sukrivcem za težak položaj Palestinaca. Ubojica se još uvijek nalazi u zatvoru, a isprva je bio osuđen na smrtnu kaznu koja mu je potom preinačena u doživotni zatvor.
8) Malcolm X
Radikalni aktivist za crnačka prava Malcolm X (rođen kao Malcolm Little) ubijen je 21. veljače 1965. u dvorani Audubon u New Yorku gdje su se stotine okupile kako bi čule njegov govor. Zbog atentata na Malcolma X su 1966. na doživotni zatvor osuđeni Mujahid Abdul Halim, Muhammad Aziz i Khalil Islam, pripadnici afroameričke skupine Nacija islama koju je Malcolm X vodio do 1964. godine. Ispalili su u njega dva hica iz skraćene sačmarice i 16 metaka iz pištolja. Malcolm X bio je bivši kriminalac koji je nakon odslužene kazne zatvora postao radikalni afroamerički aktivist i za prezime uzeo X da ne bi bio obilježen bjelačkim nametnutim imenom. Kao suradnik Elijaha Muhammada bio je ključan za preobraćenje Cassiusa Claya na islam, kad je slavni boksač uzeo ime Mohammad Ali, ali se potom Malcolm razišao s pokretom Nation of Islam, postao sunitski musliman, bio na hadžiluku i putovao po Africi te znatno ublažio svoje prijašnje radikalne stavove, a zbog te "izdaje" Muhammadovi pristaše izvršili su atentat na njega.
VEZANI ČLANCI
7) Mahatma Gandhi
Tvorac moderne Indije i središnja osoba borbe za njezinu neovisnost od Velike Britanije Mahatma (u prijevodu velika duša) Gandhi ubijen je u 17 sati i 17 minuta 30. siječnja 1948. godine u New Delhiju u 79. godini života. Gandhi je sa svojim pranećacima išao na molitveni sastanak kad je Nathuram Godse iz neposredne blizine (s udaljenosti od svega 20-ak centimetara) iz pištolja ispalio tri hica u Gandhija. Njegov ubojica bio je povezan s ekstremističkom strankom Hindū Mahāsabhā koja je Ghandija smatrala popustljivim prema Pakistanu i odgovornim za gubitak dijela teritorija za koji su smatrali da pripada Indiji. Nathuram Goodse je zbog atentata na Gandhija osuđen na smrt i obješen 1949. godine, usprkos protivljenju Gandhijevih sinova.
6) John Lennon
Taj 8. prosinca 1980. bio je dan kada je zaplakao cijeli svijet. Mark David Chapman iskoračio je iz sjene i sasuo pet metaka u leđa glazbene legende Johna Lennona, čija će krv poprskati audio kasetu s novom, tek snimljenom pjesmom “Walking on thin ice”. Od devet psihijatara i psihologa koji su pregledali tada 25-godišnjeg ubojicu, njih šestero je smatralo da je psihotičan, dok su trojica ustanovila da “samo” ima deluzije. Svojevoljno je priznao krivnju, a sudac je odlučio da je to priznanje valjano i da snosi kaznenu odgovornost. Kad su ga pri donošenju presude pitali ima li što za reći, ovaj je ustao i pročitao naglas odlomak iz knjige Lovac u žitu. S druge strane John Lennon je za života još od početka 70-ih predstavljao prijetnju američkoj administraciji. Posljednje desetljeće života, stoga, bio je pod budnom paskom FBI-evih agenata, a spis s njegovim imenom u birou sadržavao je čak tristotinjak stranica, gdje je označen kao radikalno orijentiran. Postoje stoga mnoge teorije da je Lennonov ubojica bio Mandžurijski kandidat koji je atentat izvršio prema nalogu američke administracije. No, to su ostale samo nikad dokazane teorije.
5) Martin Luther King
Bio je 4. travnja 1968. godine kad je Martina Luthera Kinga, dok je stajao na balkonu ispred svoje sobe motela Lorraine u Memphisu, pogodio smrtonosni metak. Najutjecajniji borac za građanska prava Afroamerikanaca u povijesti, baptistički svećenik i jedan od vođa Marša na Washington 1963., prilikom kojeg je izrekao svoj povijesni govor “I Have A Dream” u grad je stigao kako bi podržao štrajk radnika. Metak ispaljen iz snajpera prošao je kroz čeljust i prerezao mu leđnu moždinu. King je u bolnici proglašen mrtvim. Imao je samo 39 godina. Kad se proširila vijest o atentatu, izbili su neredi u gradovima diljem SAD-a, a trupe Nacionalne garde bile su raspoređene u Memphisu i Washingtonu. Ubojica James Earl Ray uhićen je 8. lipnja u londonskoj zračnoj luci. Pokušao je doći u Belgiju, te potom u Zimbabve gdje je tada vladala međunarodno osuđena vlada bijele manjine. Izručen je SAD-u te je, kako bi izbjegao električnu stolicu, priznao krivnju. Osuđen je na 99 godina zatvora.
4) Abraham Lincoln
John Wilkes Booth, glumac i fanatični pristaša Konfederacije (američkog juga) 14. travnja 1865. smrtno je ranio američkog predsjednika Abrahama Lincolna pucnjem u zatiljak u kazalištu Ford u Washingtonu. Atentat je uslijedio samo pet dana nakon što se general Konfederacije Robert E. Lee sa svojom vojskom predao kraj gradića Appomattox Court House. Tim činom završen je američki građanski rat, jedinstvo Unije je spašeno, a crnačko ropstvo zauvijek je ukinuto. Booth se s tim nije mogao pomiriti, te je osmislio očajnički plan za spas Konfederacije. Kada je saznao da će predsjednik Lincoln prisustvovati predstavi „Naš američki rođak“, Booth je osmislio plan za koji se nadao da će baciti američku vladu u rasulo – s još dvojicom urotnika isplanirao je istovremeni atentat na Linolna, potpredsjednika Andrewa Johnsona i državnog tajnika Williama H. Sewarda. Njegovi suradnici nisu uspjeli izvršiti svoju misiju, ali Booth koji se nezapaženo prikrao u predsjedničku ložu te pritom smrtno ranio predsjednika, koji je potom preminuo sljedeći dan – jest. Prilikom ubojstva s pozornice je uzviknuo „Sic semper tyrannis!“ (Uvijek je tako s tiranima) te je potom skočio i slomio nogu. Unatoč tome pobjegao je iz Washingtona, ali je ubrzo stjeran u kut od strane vojske i tajnih službi. Zabarikadirao se u štagalj koji je vojska potom zapalila, a on si je, kako ne bi umro u strašnim bolovima od opeklina, ispalio metak u glavu.
VEZANI ČLANCI
3) Gaj Julije Cezar
Dramatične okolnosti u kojima se atentat dogodio i njegove neposredne posljedice čine ubojstvo Julija Cezara jednim od najpoznatijih atentata u povijesti. Atentat na Cezara se dogodio kada je u Pompejevu kazalištu grupa od desetak urotnika, većinom senatora na čelu s Markom Junijem Brutom i Gaj Kasijem Longinom noževima na smrt izbola rimskog diktatora. Uboden je noževima od strane rimskih senatora čak 23 puta, a samo je jedna rana, ona u prsa, bila smrtonosna. Posljednje su mu riječi bile upućene posinku i prijatelju Brutu, dobro poznate: „Zar i ti sine, Brute?“. Malo prije mučke likvidacije Cezar je bio proglašen doživotnim diktatorom, a cilj urotnika je bio osloboditi Rim njegove samovlasti, jer je kršio republikanska pravila po kojima diktator ima samo privremenu vlast u kriznim razdobljima, nakon kojih odstupa i vraća Rim iz diktature u stanje republikanske demokracije. Cezar je umro mučeničkom i herojskom smrću, dostojnom njegove političke i vojne slave, a nakon njega su svi rimski carevi nazivani „Cezar August“, da bi zatim najveća imperatorska čast nazvana po njemu – car, odnosno latinski caesar.
2) Franjo Ferdinand
Bio je to događaj kojim je započeo Prvi svjetski rat, do tada najkrvaviji sukob u ljudskoj povijesti. Gavrilo Princip, član tajne organizacije "Mlada Bosna" koja je imala cilj putem buna, ustanaka i oružanih atentata zbaciti austrougarsku vlast u Bosni i Hercegovini, izvršio je 28. lipnja 1914. u Sarajevu atentat na austrougarskog prestolonasljednika Franju Ferdinanda. U samom atentatu sudjelovalo je još šest osoba: Muhamed Mehmedbašić, Vaso Čubrilović, Nedeljko Čabrinović, Cvjetko Popović, Danilo Ilić i Trifko Grabež. Nedeljko Čabrinović bacio je bombu na povorku, ali je prestolonasljednik bombu odgurnuo s krova te je ona pala na sljedeći automobil u koloni. Gavrilo Princip i ostali atentatori niz ulicu su čuli eksploziju bombe i napustili svoja mjesta. Neobičnim spletom slučajnosti, nadvojvodin automobil je u trenutku prošao pokraj Gavrila Principa. On je potegao revolver i ispalio dva hica. Prvi je pogodio nadvojvodu, a drugi greškom vojvotkinju Sofiju. Trećim hicem je pokušao ubiti sam sebe, ali ga je pobjesnjela masa već ščepala tako da ga je policija spasila od sudbine koju je priželjkivao. Progutao je cijanid, ali opet nije bilo očekivanog efekta. Osnovnu ulogu u atentatu odigrala je tajna srpska teroristička organizacija Crna Ruka pod kojom se nalazio i ogranak Mlada Bosna. Vijest o ubojstvu bila je kao naručena za Austro-Ugarsku koja je tražila povod za rat sa Srbijom, uvjerena kako će je pokoriti i uništiti jednim udarcem.
1) John F. Kennedy
Najpoznatiji politički atentat u povijesti nikada nije u potpunosti rasvijetljen. Ubojicom je proglašen već spomenuti Lee Harvey Oswald, što mnogi i danas osporavaju. U studenom 1963. američki predsjednik John Fitzgerald Kennedy, u pratnji svoje supruge Jacqueline i potpredsjednika Lyndona Johnsona, započeo je dvodnevno putovanje u Teksas, tijekom kojeg je trebao prikupljati sredstava u pet gradova za svoju ponovnu kandidaturu. Tijekom vožnje u otvorenoj limuzini u gradu Dallasu atentator je na njega ispalio tri metka, od kojih ga je jedan pogodio u tjeme. Pokraj njega je sjedio guverner Teksasa John Connally koji je ranjen, ali je preživio napad. Predsjednik Kennedy umro je nakon 25 minuta u bolnici, ali sam je atentat koji se odigrao pred očima stotina ljudi kasnije postao temom brojnih teorija urota te su o njemu napisane stotine knjiga te je snimljeno isto toliko dokumentaraca i filmova. Te teorije ne priznaju zaključke istražnog povjerenstva poznatog kao Warrenovo povjerenstvo koje je 1964. zaključilo da je Lee Harvey Oswald, bivši mornarički specijalac koji je živio u Sovjetskom Savezu, djelovao sam u ubojstvu predsjednika Kennedyja. Neki misle da su Kuba ili SSSR iskoristili Oswalda. Drugi pak ocjenjuju da je ubojstvo naručila kubanska oporba uz potporu američke tajne službe i FBI-ja, ili protivnici JFK-a u SAD-u.
Bespredmetno je na istu listu stavljati smrti uzrokovane prirodnim procesima i smrti čijij je uzrok nesreća ili prirodna katastrofa a da ne govorim o smrtima uzrokovanim ubojstvom koje bi trebale biti zasebna statistička kategorija.