U slučaju brzog smirivanje sukoba u Ukrajini, još uvijek se stigne imati rast od tri do četiri posto u Hrvatskoj. Druga je opcija pretvaranje u dugotrajniji puzajući sukob, a u ružnom scenariju širenja sukoba, imamo i recesiju, to je svima jasno. Ali još uvijek nisam u tom scenariju, negdje sam između prva dva – poručio je Velimir Šonje, ekonomski analitičar i direktor tvrtke Arhivanalitika, koji je na konferenciji „Winning in a disruptive world“ Deloittea i Hrvatske udruge poslodavaca imao izlaganje „Pandemija, rat u Ukrajini i hrvatsko gospodarstvo“.
Šonje je istaknuo da je na trend jačanja dolara koji već neko vrijeme traje ukrajinska kriza dala je samo jedan dodatni „hint“.
- Unatoč tome što FED ide s podizanjem kamatnih stopa, sastanak im je sljedeći tjedan, ići će se na njihov sporiji rast, a očekuje se da će Amerika puno lakše podnijeti ovu krizu nego Europa. Očekujemo i da priča o podizanju kamatnih stopa u Europi ove godine ide ispod stola, zbog rata u Ukrajini, i EU do daljnjega ostaje u modu monetarne ekspanzije – kaže Šonje koji ističe da se već sad zbog rata u Ukrajini mijenja ponašanje potrošača te, slično kao u pandemiji, dolazi do stezanja osobne potrošnje.
- Broj fiskaliziranih računa se smanjuje. Pouzdanje potrošača je u padu, ovi su podaci svježi, za veljaču. Kad je posrijedi industrijska proizvodnja još uvijek postoji optimizam u veljači, u siječnju i raste, još se ne vide prelijevanja na realni sektor. Moguće je da će se to promijeniti sljedećih mjeseci – smatra analitičar.
Osobna je potrošnja, kaže, vukla čak 10 posto na izlazu iz recesije i važan je faktor BDP-a, a sad će imati negativan utjecaj u kratkom roku, uz blago pozitivan utjecaj državne potrošnje. Korporativne su investicije vrlo nisko i nemaju baš gdje dodatno pasti, a državne bi trebale rasti zbog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Bankama rizici rastu, i to istočne zemlje stradaju od sekundarnih efekata na financijskom tržištu jače nego zapadne. Ne vidi da su se oporavile korporativne investicije nakon pandemije. Turistički sektor je smanjio investicije 60 posto u pandemiji i taman su nakon oporavka prošle sezone kanili pokrenuti ciklus kad se dogodila Ukrajina. Stopa nezaposlenosti nam je 6,5 posto, uz rast stope rasta zaposlenosti za oko dva posto godišnje
- Sve nas kratkoročno zanima inflacija, nitko ne može znati koliko će ići cijena nafte, koliko će netko moći zavrnuti ruku arapskim zemljama da povećaju proizvodnju. Amerika je najveći proizvođač nafte, to što je ona uvela embargo Rusiji njima ništa ne znači – kaže Šonje.
Inflacija je u Hrvatskoj, prema zadnjim podacima, 5,5 posto i trajat će, a tu monetarna politika ne može ništa, za razliku od fiskalne, smatra Šonje. Vlada će, kaže, morati smanjivati PDV na gorivo, neće imati drugo rješenje.
- Kako će država financirati povećani fiskalni deficit i kako će to utjecati na cijenu državnih obveznica i priključenje euru, tek će se vidjeti. Okrenuo se odnos „spreadova“, porastao prinos na 10-godišnju državnu obveznicu. Da ne skoči na 3,5 do 4 posto, država što manje treba izlaziti na tržište i iskorištavati druge fondove za financiranje, ima i neiskorištenih – savjetuje analitičar koji polaže nade u korištenje eura kao štit.
- Zemlje koje imaju euro kišobran, imaju niže stope deprecijacije lokalnih valuta. S pričom o euru vidjeli smo na primjeru Sberbanke kako sanacija funkcionira. Cijeli „set up“ je toliko robustan da ako se dogodi problem i s bilo kojom većom bankom, rješava se u roku od dva dana, dajem svoju reputaciju za to. Ulazak u eurozonu spriječit će da se neki jači šokovi preliju na realni sektor – uvjeren je Šonje.
Na pitanje može li inflacija ugroziti ispunjavanje uvjeta za ulazak u eurozonu odgovara da smo iznad kriterija za tri najniže zemlje, međutim, Europa već ima iskustvo da miče tri najniže i uzme prosjek inflacije za 4., 5. i 6. na što se dodaje 1,5 posto, i tu prolazimo.
- Uvjeren sam da mi i dalje prolazimo, da će Hrvatska uvesti euro – tvrdi analitičar.
Video: Kina optužuje NATO da je 'zakuhao' rat u Ukrajini
Šonje je jedan od najboljih naših ekonomista (mada je konkurencija većim dijelom očajna)