Španjolci u nedjelju ponovo izlaze na parlamentarne izbore, samo sedam mjeseci nakon što su već bili na biralištima, no nema naznaka da će ovaj put razriješiti političku blokadu u kojoj se nalazi zemlja.
Ankete pokazuju da bi opet najviše glasova mogla dobiti vladajuća Španjolska socijalistička radnička stranka (PSOE) premijera Pedra Sáncheza, no i to da birači nikada nisu bili fragmentiraniji te da će raspršiti svoje glasove na pet velikih stanaka, što bi opet moglo dovesti do toga da podijeljene stranke neće uspjeti sastaviti vladu.
U zemlji u kojoj se gotovo 40 godina na vlasti izmjenjuju lijevi centar PSOE i desni centar Narodna stranka, zbog gospodarske krize i korupcije na sceni su se 2015. pojavile tri nove stranke narušivši tradicionalno dvostranačje, no i dalje nedostaje iskustva u stvaranju koalicija na nacionalnoj razini.
Na prošlim izborima u travnju ni jedna stranka nije, u parlamentu s 350 mjesta, dobila potrebnih 176 mjesta za samostalno sastavljanje vlade, a nakon toga su propali pokušaji sastavljanja koalicijske vlade. Španjolci su stoga opet u nedjelju pozvani na birališta, na četvrte po redu izbore u zadnje četiri godine, zbog čega bi odaziv mogao biti niži nego u travnju.
Prema anketama, Sanchezov PSOE mogao bi opet osvojiti najviše glasova, no opet nedovoljno za samostalno formiranje vlade.
Sanchez je nakon prošlih izbora u travnju tri mjeseca neuspješno pregovarao s manjom lijevom formacijom, Unidas Podemos, a namjeravale su se pridružiti i manje regionalne stranke, uključujući katalonske zagovornike nezavisnosti, i tako stvoriti veliku lijevu koaliciju. No u srpnju se posvadio s vođom Podemosa, Pablom Iglesiasom, uz međusobne optužbe za prevelike zahtjeve u budućoj vladi. Najveći problem bio mu je dati ministarstvo financija Podemosu, stranci nastaloj na protivljenju mjerama štednje i ogorčenju građana pogođenih krizom.
Sanchez je potom htio manjinsku vladu, no nije dobio podršku ostalih stranaka u parlamentu. Ankete su tada pokazivale da bi PSOE u studenome mogao dobiti više glasova, nego u travnju, zbog čega je premijer nije imao ništa protiv novih izbora.
Izbori u znaku katalonskih zahtjeva za neovisnošću
Nedjeljni prijevremeni izbori se odvijaju u trenutku velikih tenzija u Kataloniji, autonomnoj pokrajini na sjeveroistoku Španjolske koja teži odcjepljenju, dok istovremeno Madrid na međunarodnoj sceni želi zauzeti važno mjesto u EU nakon izlaska Velike Britanije te jačanja euroskepticizma u Italiji.
Sánchez je najavio dodatnu predanost projektu EU-a, nakon što se zemlja oporavila od dugogodišnje gospodarske krize, a njegov ministar vanjskih poslova Josep Borrell izabran je za šefa vanjskih poslova EU-a u trenutku brexita i rasta euroskepticizma u Italiji. Španjolska, koja više novca povlači iz EU proračuna nego što uplaćuje, u studenome se priključila skupini 17 zemalja EU koje se protive smanjenju novca iz europskih fondova namijenjenih smanjenju razlika između razvijenih i nerazvijenih dijelova bloka 28 država.
Nezaposlenost i korupcija posljednjih su godina najveća preokupacija Španjolaca.
U listopadu je pak u središte pozornosti dospjelo premještanje, dogovoreno pod Sánchezovim vodstvom, posmrtnih ostataka španjolskog diktatora Francisca Franca iz velebnog mauzoleja, nakon 44 godine, na jedno groblje u predgrađu Madrida, što je naišlo na odobravanje lijevo orijentiranih birača i na protivljenje desnih.
Prije tri tjedna buknuli su pak masovni i nasilni prosvjedi u Kataloniji kao odgovor na osuđujuće presude katalonskim liderima koji su 2017. organizirali referendum o nezavisnosti. Sukob prosvjednika i policije te inzistiranje katalonske vlade na novom referendumu iskoristile su desne stranke kojima je ta situacija dala vjetar u leđa.
Katalonija se tako pretvorila u glavnu temu tijekom ekspresne predizborne kampanje koja je trajala deset dana.
Je li na pomolu prikrivena velika koalicija?
Stranka desnog centra, Narodna stranka, koja je u travnju doživjela težak poraz, oporavlja se te bi opet mogla završiti na drugom mjestu, no s osjetno više mjesta u odnosu na sadašnjih 66. Ankete pokazuju i veliki uzlet desnog Voxa, stranke koja je u travnju prvi put ušla u parlament, a sada bi mogla postati treća najveća stranka u Španjolskoj. Osim žestokog protivljenja pokušaju odcjepljenja Katalonije, pokušava privući birače u ruralnim dijelovima zemlje, gdje život postaje sve teži.
U naletu desnice, a zbog kopnjenja svoje popularnosti, PSOE bi nakon izbora mogao pokušati ponovo formirati koalicijsku vladu s Unidas Podemosom, no ankete pokazuju da blok lijevih stranaka zajedno neće dosegnuti potrebnih 176 mjesta. No neće ga isto tako dosegnuti ni desni blok, u kojem bi bile Narodna stranka, Vox i stranka centra Građani.
Prevagu za formiranje vlade mogle bi donijeti katalonske stranke za nezavisnost, koje u postojećem parlamentu imaju 20-tak mjesta, a koje svoju podršku uvjetuju referendumom o nezavisnosti, koji bi bio usuglašen sa središnjom vlasti, što je sadašnjem premijeru Sánchezu neprihvatljivo.
Druga mogućnost je stvaranje velike koalicije PSOE-a i Narodne stranke, odnosno socijalista i konzervativaca, po uzoru na Njemačku, no obje stranke tvrde da do toga neće doći.
No obje su strane istodobno svjesne da stanovnici, umorni od stalnih izbora, nisu spremni i peti put izaći na izbore. Kako bi se izbjeglo njihovo ponavljanje Narodna stranka bi se u parlamentu mogla suzdržati od glasovanja o vladi i tako omogućiti svom tradicionalnom rivalu PSOE-u formiranje manjinske vlade. Ta podrška ne bi bila besplatna te bi do nje došlo u posljednjem trenutku. Ona ne bi jamčila usvajanje proračuna niti dug vijek vlade.
Takva podrška bi, međutim, u budućnosti samo ojačala Vox, kojem je cilj prestići Narodnu stranku na desnici.
Sánchez bi mogao zatražiti i podršku stranke centra Građani, kojoj ankete predviđaju drastičan pad na ovim izborima. Građani, trenutno treća stranka po broju zastupnika, žele sudjelovati u desnoj vladi, ali poručuju kako je najbitnije da Španjolska dobije vladu.
Sánchez je najavio kako će u slučaju pobjede PSOE-a u roku od 48 sati dati ponudu ostalim strankama za sporazum oko uspostavljanja vlade i jedinstva Španjolske.
Posljednjih dana nastoji animirati birače da izađu na birališta premda brojni komentatori smatraju da bi odaziv mogao biti niži nego u travnju. Španjolska, prema nacionalnom institutu za statistiku (INE), broji ukupno 46 milijuna stanovnika, od čega je njih 36,8 milijuna s pravom glasa na izborima.
Ankete pokazuju kako oko 30 posto birača još uvijek ne zna kome će dati svoj glas.
Pušioničari naivni !Mogli su naučit lekciju od zapadnog balkana pocetkom 90-tih,ali kasno je !