Ivica Puljak nedavno je u eter ubacio inicijativu da Split dobije status velikog grada po uzoru na Zagreb. Večernji list razgovarao je s dvojicom vrhunskih stručnjaka za upravnu znanost sa splitskog i zagrebačkog pravnog fakulteta. Prof.dr.sc. Mirko Klarić i prof.dr.sc. Mihovil Škarica ekstenzivno su analizirali Puljkov prijedlog i složili se da je on hvalevrijedan. Hrvatska je inače jedna od najcentraliziranijih država Europe, a svaka reforma u tom smislu bila bi dobrodošla jer bi velikim gradovima dala veću autonomiju i dobar dio ovlasti koje sada imaju županije. Stručnjaci tvrde da postoje tri načina da Puljak ostvari svoju zamisao, ali realizacija neće biti lagana. Također nude i rješenje i za spajanje Splita u jednu veliku administrativnu cjelinu. Splitski primjer unikatan je jer se tiče urbane cjeline koja postoji od Trogira do Omiša, a rascjepkana je gradom Kaštelima, gradom Solinom te općinom Podstrana. Takva rascjepkanost unutar splitskog gravitacijskog područja, tvrde eksperti, loša je za Split jer ga koči u širenju i strateškim projektima. Osim toga, više od 50 tisuća ljudi iz okolnih mjesta svakodnevno gravitira Splitu i iz njega crpi ekonomsku korist dok prireze plaćaju u svojim općinama i gradovima. Specifično je i pitanje pomorskog dobra kojim Puljak želi zagospodariti, a kojim prema trenutnim zakonima upravljaju županije. Primjer? I danas se ne zna tko je nadležan za obnovu autobusnog kolodvora koji se nalazi u strogom centru Splita ali u granici pomorskog dobra kojim upravlja HDZ-ova županija. Iz takvog sukoba nadležnosti zatim se stvara i politička priča pomiješana s partikularnim interesima. Žalbe, blokade, dugogodišnji sudski procesi... Jedine su žrtve građani.