Hrvatski plan da se Vukovaru odobri poseban status koji bi dopuštao da taj ratom razoreni grad dobiva više državnih potpora, što ne nailazi na razumijevanje u cijeloj Europskoj komisiji zbog pravila o tržišnom natjecanju, ima zagovornika u šefu EK Jean-Claudeu Junckeru. Doznajemo da je na sastanku s premijerom Andrejem Plenkovićem u Banskim dvorima u Zagrebu kazao kako zbog simbolike i važnosti Vukovara treba naći model kako to omogućiti.
Grad stradalnik
Hrvatska Vlada i premijer Plenković kod Junckera i u ostatku Komisije intenzivno lobiraju da se dopusti iznimka od pravila tržišnog natjecanja koja bi se omogućilo donošenje posebnog Zakona o Vukovaru. Taj bi grad dobio neku vrstu posebnog statusa, a pravila o državnim potporama kontekstualizirala bi se s obzirom na tragediju i stradanja koja su se ondje dogodila. Prema Bruxellesu se komunicira i to da je grad pretrpio ratnu štetu od gotovo 9,5 milijardi kuna, da je 1990. imao BDP po stanovniku 20 posto veći od prosjeka Hrvatske, dok je danas situacija obrnuta.
Dio Komisije skeptičan je oko tog zakona zbog pravila tržišnog natjecanja, no Juncker će se založiti da se krene u dodatno razmatranje kako bi se pronašao model kojim bi se pomoglo tom gradu, doznaje se. Nakon sastanka s premijerom Plenkovićem jednom svojom izjavom potvrdio je tu predanost..
– Moramo dati veću potporu hrvatskoj Vladi u naporima rekonstrukcije i modernizacije i obnove Vukovara – kazao je pred novinarima, ne ulazeći u detalje.
Osim Vukovara, Juncker je za svog prvog posjeta Hrvatskoj otkako je ušla u EU, spominjao “izvrstan” napredak Hrvatske “u kojoj nije bio od 2004., a da ni sam ne zna zašto”.
– Impresionira me europski put Hrvatske od pristupanja. BDP se povećava, gospodarstvo je poraslo. To pokazuje da su Hrvati radišan narod i da se zemljom upravlja na primjeran način – pohvalio je Juncker te dodao kako Hrvatska s njegove strane ima potporu i za ulazak u Schengen i za pridruživanje Europskom tečajnom mehanizmu (ERM II). Premijer Plenković iznio mu je ambiciju Hrvatske da se evaluira spremnost Hrvatske za Schengen te da ova Komisija do kraja svog mandata 31. listopada donese preporuku te da ga uputi Europskom vijeću, što je Juncker pozdravio i podržao.
Druga ambicija Hrvatske – pridruživanje eurozoni – također ima podršku u Junckeru.
– Hrvatska je spremna postati dijelom europskog tečajnog mehanizma. O tome će odlučiti Europska središnja banka, a EK to poduprijeti. Impresionira me brzina kojom je Hrvatska popravila svoje financijske rezultate i na tome moram čestitati ministru financija. Kad sam ja bio ministar financija, svi su uvijek dolazili u Luksemburg i čestitali premijeru. Ministri financija nose ogroman teret na svojim leđima, oni se bore, razgovaraju. Premijer uvijek kaže da mora pitati ministra financija, a ministar financija kako ga premijer nikad ne sluša – pojasnio je na svoj neformalan način Juncker. Dodao je kako zna da Hrvatska ima ozbiljan demografski problem te kako vjeruje da europski fondovi moraju biti iskorišteni kako bi pomogli u “demografskoj renesansi”.
Dijele stav o proširenju
Premijer Plenković kazao je da je s Junckerom osim Schengena i eurozone, razgovarao i o ključnim europskim temama, kao što je hrvatsko predsjedanje EU i proširenje o kojem dijele stajalište: zemlje moraju zadržati europsku perspektivu i ispuniti sve kriterije ulaska. O sporu Hrvatske i Slovenije oko granice stajališta su nepromijenjena – Hrvatska i dalje Sloveniji nudi dijalog i zajedničko rješenje, a Juncker – čija je Komisija odbila podržati slovensku tužbu pred Europskim sudom – ponavlja da se takav konflikt ne bi trebao događati između dvije članice. Osim s Plenkovićem, Juncker se jučer sastao na radnom ručku u jednom restoranu u središtu grada i s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, a razgovarali su o prioritetima hrvatskog predsjedanja EU.
Video: Zaiskrilo između Marasa i Plenkovića
Je li bilo uštipaka?