Hrvatski građani srpske nacionalnosti čije su kuće srušene, a oni su
zbog toga tužili državu, ipak neće morati plaćati sudske troškove!
Naime, ljudi čije su kuće srušene eksplozijama izvan ratnih zbivanja
tužili su državu jer su do 1996. imali velike izglede da dobiju
odštetu. Tada je, pod ravnanjem Vladimira Šeksa, ukinut članak 180.
Zakona o obveznim odnosima prema kojemu je država bila obvezna
nadoknaditi štetu počinjenu terorizmom i sve do 2003. ti su sudski
postupci bili prekinuti po sili zakona.
Usklađivanje zakona
Novi zakon – Zakon o odgovornosti za štetu nastalu uslijed
terorističkih akata – uskladio se sa zakonodavstvom u većini zemalja
prema kojemu država plaća odštetu samo za život i zdravlje izgubljene u
terorističkim napadima, ali ne i za imovinu. Tako su se oni koji su
pokrenuli postupke prema jednom zakonu prema drugome – izgubili. Osim
što su ostali bez kuća, tim je ljudima na kraju sud zaračunao i nemale
iznose za sudske troškove! Nitko osim nekih odvjetnika, pa ni stranka
Milorada Pupovca koja je u vladajućoj koaliciji, nije previše
inzistirao na tome da se ta nepravda ispravi jer je i Vlada mogla
odlučiti da se odriče tih pristojbi, pa je na kraju stvar danas spasio
Ustavni sud.
No, u svemu drugome, kad je riječ o tisućama srušenih kuća, Ustavni sud
dao je za pravo zakonodavcu. Suci Ustavnog suda zauzeli su stav da je
brisanje spornog članka 1996. bilo opravdano, ponajviše zbog golemog
financijskog tereta koji bi se stvorio plaćanjem odšteta za velik broj
srušenih kuća, ali i zbog toga jer je sporna odredba bila preuzeta iz
jugoslavenskog zakonodavstva, nije bila usklađena s hrvatskim Ustavom
te terorizam nije bio dovoljno preciziran.
Obveza plaćanja
Prema dosad poznatim podacima, obveza plaćanja sudskih troškova bila je
određena za 40-ak vlasnika koji su dobili obvezu da plate između 10 i
140 tisuća kuna sudske pristojbe. Neki su od njih to već platili, drugi
su ipak pričekali odluku Ustavnog suda, a nekima je država već sjela ne
samo na mirovine nego i na kuće! Sad će Vlada morati provesti to
obvezujuće pravno stajalište Ustavnog suda, a oni koji su već platili
dobit će novac natrag, s kamatama.
Posljednja postaja - Europski sud
Prijedloge za ocjenu ustavnosti tog zakona uime nekoliko vlasnika srušenih kuća podnio je odvjetnik Maro Mihočević koji je još u svibnju to pitanje pokrenuo i na Europskom sudu za ljudska prava. Na tom sudu već je u nizu slučajeva Hrvatska morala platiti odštetu jer nije na vrijeme donijela novi zakon, pa su oni koji su pokrenuli sudske postupke dobivali odštete zbog uskraćenog prava na pristup sudu, a sad će se sud u Strasbourgu očitovati i o tome jesu li ljudska prava prekršena time što su se pravila igre mijenjala u vrijeme trajanja sudskih procesa. Zakon iz 2003. godine djelomično je retroaktivan, što je ocijenio i Ustavni sud, ali je to u dopuštenoj mjeri.
