Hoće li se, i je li to uopće moguće, u Hrvatskoj provesti referendum koji bi smanjio prava nacionalnih manjina? Je li moguće neposrednom odlukom birača kriterij za primjenu dvojezičnosti sa sadašnje trećinske zastupljenosti manjine u lokalnoj zajednici, podići na 50 posto?
– Kad bi se to dogodilo opet bismo bili pod reflektorima Europske komisije – smatra bivša premijerka Jadranka Kosor koja je završavala pregovore o ulasku Hrvatske u Europsku uniju i posebno brusila upravo manjinska prava. – Kada se govori o uvođenju praga od 50 posto udjela nacionalne manjine kao kriteriju za primjenu jezika i pisma manjine, onda se misli na Srbe, ali to vrijedi za sve – upozorava Kosor koja naglašava kako ne bi bilo dobro da se provede naum inicijatora referenduma. – Po pitanju prava manjina imamo standarde koje je još 1996. godine potpisao Franjo Tuđman – kaže Jadranka Kosor.
Premda se nije otvoreno izjasnio protiv takozvanog referenduma o ćirilici, saborski zastupnik Vladimir Šeks ne vjeruje da bi on, sve da se i provede, a referendumsko pitanje dobije podršku većine birača, mogao zaživjeti u praksi. O njemu bi se, kaže Šeks, morao izjasniti Ustavni sud. A ustavni suci bi teško mogli dati zeleno svjetlo smanjenju prava nacionalnih manjina, a usto ih još dovesti u međusobno neravnopravan položaj. Šeks također upozorava da se referendumsko pitanje “Jeste li ‘za’ ili ‘protiv’ da se ravnopravna službena uporaba jezika i pisma kojim se služe pripadnici nacionalne manjine ostvaruje na području jedinice lokalne samouprave, državne uprave i pravosuđa kada pripadnici pojedine nacionalne manjine čine najmanje polovinu stanovnika takve jedinice” odnosi na pripadnike svih nacionalnih manjina u Hrvatskoj.
Ne bi išlo bez Ustavnog suda
– Postoje međunarodne konvencije o pravima nacionalnih manjina koje obvezuju Hrvatsku. Tu su i međunarodni ugovori koje je Hrvatska sklopila s Mađarskom i Italijom. Ti ugovori su iznad zakona – kaže Šeks. Tako se, kada bi referendum i prošao, kriterij od 50 posto zastupljenosti manjinskog stanovništva za primjenu dvojezičnosti ne bi mogao odnositi na Mađare i Talijane, ali bi tangirao Srbe. A to pak otvara nova pitanja ograničavanja prava nacionalnih manjina o čemu bi Ustavni sud morao reći konačnu.
O referendumu o ćirilici vrlo se slikovito, ali i nedvosmisleno, izjasnio premijer Zoran Milanović. – Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina star je kao i Hrvatska. Ali sad kad smo ušli u EU i kad je na izborima pobijedila jedna progresivna, urbana, moderna Vlada, odjednom se taj Zakon mora poništiti i skupljaju se potpisi za referendum da manjine imaju pravo dvojezičnosti tamo gdje postanu većine. To je jedan zgodan srednjoazijski koncept, koji, dok sam predsjednik Vlade, neće nikad proći – sve je što je za sada na tu temu prije nekoliko dana rekao premijer Milanović.
O tome da neće biti referenduma o ćirilici vrlo se nedvosmisleno izjasnila i potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić. Njena argumentacija je isključivo politička, a svodi se na, kako kaže, tendenciju sužavanja raznih prava i destrukciju vrijednosti.
Predsjednik HDZ-a, Tomislav Karamarko, uzima ogradu da se njegova stranka još nije odredila o referendumu, ali on mu je sklon.
Šeks, čija retorika nije samo politička, nego je i pravna, kaže da se trenutačno vodi utrka između inicijatora referenduma o pravima nacionalnih manjina i Sabora. Iako nije navedeno na početku teksta, valja reći kako je Šeks najprije demantirao optužbe da su on i Davorin Mlakar inicijatori referendujma, tj. da su oni Stožeru za obranu hrvatskog Vukovara sročili referendumsko pitanje. Tek pošto se debelo od toga ogradio tvrdeći da mu dio medija podmeće, Šeks je elaborirao moguće scenarije i ishod referenduma o ćirilici.
Radna skupina je, kaže, prihvatila izmjene Ustava da se referendum ne može provesti u slučaju ograničenja ili smanjenja manjinskih prava. A s novim Ustavom donosit će se i novi Zakon o referendumu, a onda i Ustavni zakon o Ustavnom sudu. S novim zakonima išla bi i nova pravila po kojima, kada inicijator referenduma skupi 10.000 potpisa treba zastati sa skupljanjem i obratiti se Ustavnom sudu koji će odrediti je li referendumsko pitanje u skladu s Ustavom. Ako se u predviđenom roku prikupi 460.000 potpisa za referendum onda se, nastavlja Šeks, oni šalju Saboru, a potom ih MUP i Ministarstvo uprave provjeravaju i vraćaju Saboru, a on Odboru za Ustav koji Saboru može predložiti raspisivanje referenduma, ali i da od Ustavnog suda zatraži ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja.
Ustavni sud bi odlučivao o ustavnosti referenduma o smanjenju prava nacionalnih manjina bez obzira na to hoće li se Ustav do tada promijeniti ili ne. – Vidjet ćemo hoće li uopće biti dovoljno potpisa za referendum, no Ustavni sud bi svakako trebao dati svoje mišljenje – kaže Šeks koji ovu inicijativu doživljava kao “posljedicu svih zbivanja u zadnje vrijeme vezanih za Vukovar i oko Vukovara”. Kroz razgovor se HDZ-ov stručnjak za ustavna i druga pravna pitanja prisjetio i kako su u Hrvatskoj evoluirala prava manjina. Tako je podsjetio da smo u Ustavnom zakonu o pravima manjina imali kriterij od 50 posto zastupljenosti za primjenu jezika i pisma jer je tada bio drugačiji teritorijalni ustroj. Kaže kako su se kasnije donosili drugi zakoni o obrazovanju, te primjeni jezika i pisma.
Samo HSP-ovci bili protiv
Ključna je, međutim, bila 2002. godina kada se donio sadašnji Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina koji u članku 12. propisuje da će se jezik i pismo manjine ravnopravno primjenjivati sa službenim jezikom u onoj lokalnoj zajednici gdje manjina čini trećinu stanovništva. Za taj je zakon bila potrebna dvotrećinska većina (101 glas), a izglasan je sa 115 glasova “za”, pet glasova (HSP-ovih zastupnika) “protiv” i dva suzdržana. Zastupnici HDZ-a, koji je tada bio oporba, podržali su Ustavni zakon.
– Tada je u ime kluba HDZ-a govorio Šeks – prisjeća se J. Kosor i kaže da je Šeks imao odličan govor u kojem je naveo sve međunarodne konvencije i dokumente koji nas obavezuju na promicanje prava nacionalnih manjina, ali je poentirao s time da se prihvaćaju standardi koje je još 1996. godine potpisao Franjo Tuđman. Bivša premijerka podsjeća da je pitanje nacionalnih manjina bilo i posebna tema u pregovorima s EK oko ulaska Hrvatske u EU.
– Pitanje manjina bilo je jedno od ključnih u Poglavlju 23. No, ono je prvenstveno bilo vezano uz rješavanje povratka i stambeno zbrinjavanje. Dakle, odnosilo se na Srbe – kaže Kosor i napominje da se postotak udjela manjine u lokalnoj zajednici kao kriterij za uvođenje dvojezičnosti nije spominjao jer je to na zadovoljavajući način riješeno u Ustavnom zakonu koji se sada referendumom nastoji derogirati.
No, dokumenti koji govore o ulasku Hrvatske u EU i tijeku pregovora kazuju ponešto i o tome. Naime, u mišljenju Savjetodavnog odbora VE od svibnja 2010. godine navodilo se da imamo visoki prag za primjenu dvojezičnosti, davala se preporuka da se dobra praksa koja postoji u Istri proširi i na druge krajeve u kojima žive manjine te upozoravalo na manjkavu provedbu zakona o pravima manjina u praksi.
Bivša premijerka kaže da je tijekom pregovora EK inzistirala na pitanju ljudskih prava i da smo, unatoč svim pozitivnim promjenama, morali donijeti Zakon o suzbijanju diskriminacije, te da je to bio uvjet za zatvaranje jednog poglavlja. – Upravo se taj zakon sada derogira referendumima o kojima ovih dana toliko govorimo – kaže Kosor i dodaje da nije dobro dirati u status manjina. – Uostalom, 2002. godine kada smo izglasali aktualni zakon bili smo bliže mirnoj reintegraciji Podunavlja nego što smo sada 2013. godine – zaključila je J. Kosor.
u biti je taj Ustavni zakon dobar ... ono što nije dobro, to je da se provodi bez uvida u stvarno stanje na terenu ... obzirom da je Vukovar doista posebno mjesto, za njega treba vrijediti poseban pristup ... nee može se prava manjine provoditi na štetu prava večine ... ako večina ima ozbiljnih primjedbi, onda bi to svaka vlada trebala uzeti u obzir, a primjedbe se u Vukovaru odnose na šutnju domaćih Srba koji ne žele reči ništa o nestalima koji se još uvijek traže .... to nam nešto govori o tim ljudima .... mi i sami vrlo dobro znamo da su i oni učestvovali u zločinima poslije pada ... zato valjda šute ..... i čekaju ...