Novinar Večernjeg lista Tomislav Krasnec, autor knjige “Neprijatelji iz čista mira”, gostovao je u emisiji HTV-a "Nedjeljom u 2". S urednikom i voditeljem emisije, Aleksandrom Stankovićem, Krasnec je razgovarao o paralelnoj biografiji Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića koju je napisao. Krasnec je otkrio dosad nepoznate detalje iz života ove dvojice političara te komentirao kako je krenulo njihovo neprijateljstvo.
"Bilo je još par naslova. 'Iz čista mira' u smislu da nije tako uopće trebalo biti. Mislim da je dosta jasno iz samog naslova o čemu je riječ", rekao je Krasnec uvodno te dodao kako je Milanović požurio knjigu kada je "sam sebe gurnuo u bitku".
"Ideja za knjigu je u Večernjem listu nastala negdje na jesen i počeo sam s intenzivnim intervjuima svih sugovornika koje sam htio imati, koji ih obojicu poznaju, ili jednog, ili drugog... I taman sam bio pri kraju toga. To je proces kod kojega je teško u jednom trenutku podvući crtu, stalno nešto zanimljivo doznajete i novi se sugovornici otvaraju. Milanović je odabrao datum izbora, ali na iznenađenje svih nas sam sebe je gurnuo u tu bitku želeći postati novi premijer, tako da je požurio knjigu, ali ju je i učinio bitnom u smislu da je potvrdio ovaj kut gledanja na dinamiku, a taj kut je da su Plenković i Milanović vječiti rivali koji se stalno vraćaju jedan drugom kako bi raščistili svoj obračun. Milanovićev 15. ožujak je učinio knjigu i bitnijom i hitnijom", ističe te dodaje kako je obojicu profesionalno upoznao:
"Zadnju kavu sam popio s Milanovićem. On je bio na summitu NATO-a u Bruxellesu i bili smo u hotelu gdje smo bili svi mi dopisnici i gdje je držao kratki 'briefing'. Bilo je jako korisno. Obojicu sam profesionalno upoznavao. Milanovića sam upoznao u Bruxellesu kada je počeo dolaziti kao premijer 2012. godine, ja sam otišao u Bruxelles 2011. godine".
GALERIJA Promocija knjige "Neprijatelji iz čista mira""Primam pozitivne reakcije i od nekih političara i diplomata. Dobio sam reakcije, ali ne izravno od njih dvojice", istaknuo je Krasnec koji se nada da su Milanović i Plenković pročitali knjigu. "Što god mislili o jednom ili o drugom, ili o njihovu načinu rada, ili o tomu tko je više pridonio ovoj situaciji koja je neobična, obojica su velike figure hrvatske politike, i općenito, meni kao novinaru pratiti njihov rad, pogotovo u Bruxellesu, i na summitima EU-a i NATO-a, i pratiti njihov rad u unutarnjoj politici je jako zanimljiva stvar".
Osvrnuo se na trenutak iz 2012. godine koji je odredio budući odnos dvojice političara. "Milanović je premijer, Plenković je dvije ili tri stepenice niže. Događa se jedna sjednica zajedničkog parlamentarnog odbora u Bruxellesu i Plenković vodi tu sjednicu. Vidimo da Milanović gleda kako je Plenković vodio sjednicu, očito ga nešto baš zanima", rekao je te dodao kako se Milanović nakon toga javno požalio te je izbila mala svađa.
"Karamarko šalje Jandrokovića da reagira na izjave i Milanović, nastavljajući tu svađu, kaže: 'Znamo mi što je tko govorio na zajedničkom sjednici odbora, postoje video snimke'. On je očito gledao kako se Plenković ponaša tamo", dodaje Krasnec.
"Jedan sugovornik kaže, kada vidite intenzitet tih razmjena rečenica, to ljudi nemaju s nekim tko im nije bitan u životu, s kim ih ništa baš ne veže. Ta vrsta intenziteta i svađa događa se među ljudima koji imaju nešto zajedničko", tvrdi. Krasnec se potom osvrnuo na događaj kada je Milanović za Plenkovićevu majku izjavio da je "vojna ljekarka".
"Plenković je, čini se, u tome vidio da je Milanović odlučio njega ogaditi među biračima HDZ-a i desnice na način da sugerira da je Plenković nešto drugo od onoga što se predstavlja. Plenković je, ne samo čuo to kao uvredu, nego vidio nastojanje Milanovića da ga sruši".
VEZANI ČLANCI:
"Želio je reći da je Plenković nešto drugo od onoga kako se predstavlja, da je pripadnik 'zlatne mladeži' i Plenković mu je to jako zamjerio" naveo je Krasnec, koji je iznio niz 'pikanterija' iz knjige. Primjerice, Plenković je posjetio obitelj Milanović 1998. godine kada su obojica bili u Ministarstvu vanjskih poslova u Bruxellesu. Sanja Milanović je skuhala ribu, a Plenković ne voli ribu, alergičan je na riblje proizvode.
Ispričao je kako je Milanović kada je odlazio u Bruxelles dobio preporuku Zlatka Canjuge jer je njegova supruga Piroška iz Glavica, pa se tu povezao s njegovim ocem Stipom Milanovićem. Zoranov otac je pisao Canjugi da pomogne njegovu sinu da ode u Bruxelles, a Canjuga je pitao Tuđmana.
Krasnec je razgovarao s 50 sugovornika i objasnio je da su anonimni, ali i vjerodostojni te da sve imao dokumentirano. Došao je i do psihoprofila Zorana Milanovića, rađenog u SDP-u kada je bio relativno nepoznati kandidat za Račanovog nasljednika.
"Tu se spominje narciosidnost, konfliknost, sluša samo sebe, nema se dojam da razumije druge ljude... Njega i kasnije prate ti epiteti, Amerikanci spominju arogantnost, drskost, prevrtljivost... Jedan sugovornik iz Europe kaže da je veliki intelekt, ali ga uvijek nadjača ta neka osobna crta" kaže Krasnec kojega je Stanković pitao je li otkrio zašto je Milanović Plenkovića nazvao udbaškim gojencom.
POVEZANI ČLANCI:
"Plenkovićev otac Mario bio je u partiji, ali nema dokaza da je bio u Udbi ili KOS-u, to je klasično etiketiranje koje je postojalo u krugovima gdje je Mario Plenković radio. To je to stalno nametanje Milanovića Plenkoviću da je on nešto drugo od onoga za što se predstavlja, a oni potječu iz sličnog backgrounda" rekao je Krasnec.
Opisao je i kako je Plenković u ranim danima karijere tražio savjet od Milanovića: "Plenković je u Parizu i njegova ambicija ne miruje, čeka kada će moći doći u prvi plan. U istom danu stižu mu dvije ponude i pita Milanovića što da radi. Milanović mu kaže da bolje biti državni tajnik. Očito su oni, to je 2010. godina, u dobrim odnosima".
Krasnec je prokomentirao i kako bi Milanović i Plenković izgledali da su skupa u razredu: "Obojica bi bili poznati i učiteljima i cijela škola bi znala za njih, isticali bi se. Plenković bi se trudio biti najbolji, riješiti sve zadatke, sjedi u prvoj klupi. Milanovića svi znaju, ima sve ovo, ali sjedi u zadnjoj klupi i povlači neke problematične poteze zbog kojih dolazi pod pozornost cijele škole. Jedan u prvoj klupi, drugi u zadnjoj". Također, kaže i kako se i iz afiniteta prema sportu može vidjeti njihov karakter. Naime, Plenković je bio u ekipnim sportovima, a Milanović u pojedinačnima, s obzirom na to da ga je boks definirao.
Zaključno je Krasnec govorio o izborima za Europski parlament te zašto bi hrvatski birači trebali izaći na birališta: "O nekim problemima koji nisu problem samo jedne države se tamo odlučuje. Hrvatski građani imaju u svojim rukama utjecaj, makar mali, ali stvaran. Mogu poslati svog predstavnika koji može donijeti prevagu". Pojasnio je kako europarlamentarci nekada imaju sjednice koje traju od 8 do 22 sat, ali "nije to rad u rudniku".
Mi građani samo cjenimo rezultate političara, Milnović ako smo objektivni nema iza sebe baš nikakvih kvalitetnih političkih rezultata u svojoj političkoj karijeri. Takvih kafanskih političara poput njega srečemo u svakoj kafani. Samo rezultati za nas građane bitni su, tko zna neka nam pomogne da se sjetimo njegovog jednog dobrog političkog poteza od kojeg smo imali nešto korisno.