Sve je divno, sve je za pet...lagano pjevuše političari, zagrijavajući se za izbornu kampanju. Jer ako je vjerovati premijeru Andreju Plenkoviću i njegovim ministrima u Hrvatskoj je sve sjajno: plaće rastu kao nikad, rastu i mirovine, građani žive nikad bolje... No politička retorika čiji je jedini cilj privući i mobilizirati vlastite birače je jedno, a realnost nešto sasvim drugo. Kako pak izgleda realnost života u Hrvatskoj, vrlo detaljno, u svom godišnjem izvješću na 360 stranica je opisala pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter. To izvješće upućeno je Saboru, koji je raspušten, pa će o njemu raspravljati neki sljedeći saziv. Koliko je Sabor i inače briga što u tom izvješću piše, dovoljno svjedoči i to što ni ono izvješće pučke pravobraniteljice iz 2022. nije raspravljeno, iako je podneseno odavno.
A da uvaženi saborski zastupnici, bivši i budući, pročitaju izvješće pučke pravobraniteljice, možda bi shvatili stvarnu realnost života u Hrvatskoj. Pa bi recimo znali da je lani u Hrvatskoj stopa rizika od siromaštva iznosila 19,3 posto. Među najugroženijima su bile starije osobe (34,8 posto), a iznimno su ugrožene bile osobe koje žive same (59,9 posto). O kolikom je problemu riječ svjedoči komparacija tih podataka od 2018. na ovamo, iz čega je vidljivo da rizik od siromaštava svake godine raste. Prema tim podacima, 2018. stopa rizika od siromaštava za osobe u dobi od 65 godina ili starije koje žive same iznosila 48,1 posto te je nakon toga rasla iz godine u godinu da bi lani bila 59,9 posto. Osim što im prijeti siromaštvo, stariji su sve češće izvrgnuti nasilju, bilo u obitelji ili domovima za starije, a ni uvjeti smještaja u spomenutim domovima baš nisu adekvatni.
VEZANI ČLANCI:
Osim starijih osoba, problema imaju i mladi koji zbog rada na određeno vrijeme, niskih plaća i kreditne nesposobnosti ne mogu riješiti stambeno pitanje. Nadalje, istraživanja pokazuje da 60 posto mladih u Hrvatskoj u dobi od 15 do 24 godine ima problema s mentalnim zdravljem na što su utjecale recentne krize. Svakako su alarmantni podaci raznih istraživanja, na koje se poziva Ured pučke pravobraniteljice, a iz kojih proizlazi da 21 posto mladih iskazuje ozbiljne depresivne simptome, 31 posto ih ima anksiozne simptome, a 17 ozbiljne simptome stresa. Još su alarmantniji podaci da se 21 posto mladih samoranjava i nanosi si bol, da ih je isto toliko barem jednom razmišljalo o samoubojstvu, da ih je 14 posto izradilo plan samoubojstva dok ih se sedam posto i pokušalo ubiti. I na sve to, još dolazi i podatak da 77 posto mladih konzumira alkohol, 49 posto ih se opija, a 20 posto ih je bilo nasilno ili je prijetilo nasiljem barem jednom u životu!?
Inače, tijekom 2023. građani su se Uredu pučke pravobraniteljice najčešće obraćali jer su smatrali da im se krši pravo na zdravlje, zbog čega je Ured istražujući te navode otvorio 454 nova predmeta. Onkološki pacijenti su posebno poglavlje godišnjeg izvješća jer je prema podacima iz 2022. Hrvatska imala veću smrtnost od prosjeka EU te treću najveću smrtnost od raka u EU - prvu najveću za muškarce i osmu za žene. U izvješću pučke pravobraniteljice se navodi i da je incidencija pojave raka bliže prosijeku EU, što, kako se navodi, ukazuje da je veća smrtnost povezana s kvalitetom zdravstvene skrbi za onkološke pacijente. A kako izgleda društvena "briga" za takve pacijente, svjedoči i podatak da ih je 17 posto njih tijekom ili nakon liječenja ostalo bez posla.
Ured pučke pravobraniteljice je lani primao pritužbe građana i zbog diskriminacije u različitim područjima života, u radnim i gospodarskim odnosima, javljali su im se i strani radnici te zatvorenici i pritvorenici, kojih je lani iza rešetaka bilo 1607 više no godinu ranije. Ured je zaprimo i pritužbe pripadnika nacionalnih manjina pa se tako navodi da su Romi i dalje izloženi raširenoj diskriminaciji i društvenoj izolaciji, dok su Srbi izloženi netrpeljivim porukama i mržnji. Zločina iz mržnje lani je bilo 85, što je za 54,55 posto više no godinu ranije. Usput, Ured pučke pravobraniteljice lani je postupao u ukupno 6.680 predmeta, od čega je novootvorenih bilo 4.803. To je povećanje od 5,9 posto u odnosu na godinu ranije, a sve što je u izvješću navedeno prava je slika Hrvatske, o kojoj, na žalost, tijekom predstojeće kampanje gotovo sigurno neće biti govora.
kad sve institucije rade na zatupljivanju gradana i iritiraju nalozima o nemogucnosti domacih stanovnika da budu u cijelozivotnom progresu. samo se otvaraju soping centri u krupnom kapitalu nekih sumnjivih vlasnika iz susjedstva i radi se na tome da nas nema i da ne stvaramo nove vrijednoati nego prepacujemo iz supljeg u prazno dok tamo neki maste brk , a sama im je nasa drzava ne tako draga