Prošloga ponedjeljka grčki premijer Kostas Karamanlis i ministar
kulture Jorgos Vulgarakis svečano su u Arheološkom muzeju objavili
sporazum o preuzimanju dviju umjetnina, posljednjih od četiri koje
Muzej J. Paula Gettyja u Los Angelesu vraća Grčkoj. Prije su Muzeju
Akropole, koji se upravo dovršava, vraćeni dijelovi Partenona i
Erehtejona. Umjetnine su vraćene bez ikakvog plaćanja, protuusluge, pa
čak i bez sudske prijetnje. U Americi su svjesni da ta blaga pripadaju
zemlji u kojoj su nastala – Grčkoj.
Muzej svih muzeja
U lipnju se otvara nanovo sagrađeni Muzej Akropole, najmoderniji muzej
na svijetu. Projektirao ga je veliki švicarski arhitekt Bernard
Tschumi, kao jedinstveno mjesto na kojemu će posjetitelji moći izbliza
gledati izvrsno konzervirane akropolske originale, a istodobno će kroz
potpuno ostakljene zidove moći podignuti pogled prema mjestu njihova
nastanka, atenskoj Akropoli.
S druge strane, konzervatori Akropole imat će odriješene ruke: na
kiselim kišama izvornoga mjesta nagrizat će se mramorne kopije, a
obnova će se moći nastaviti novim elementima iz izvornog kamena, sve
dok se poslije nekoliko desetljeća Akropola posve ne obnovi.
Za graditeljsku obnovu Akropole danas nedostaje izvornih dijelova, a i
ono malo preostalih šteta je ugrađivati tu gdje prolaze milijuni
turista. Dovoljno je samo spomenuti štete od guma za žvakanje i oštrih
potpetica ženskih sandala. U Muzeju Akropole bit će zaštićeno što više
originala, a u djelima će se moći uživati u dosad nepoznatom muzealskom
doživljaju!
Betlehem civilizacije
Akropola je za zapadnu civilizaciju što i Betlehem za kršćanstvo. Tu je
prije 2500 godina niknula demokracija i zapadnjački način mišljenja.
To se sveto mjesto štovanja bogova i demokracije, 150 metara nad
dolinom Ilissos, počelo graditi još u neolitiku. Sredinom VI. stoljeća
pr. n. e. atenski se državnik Pizistrat tu razmahao gradeći hramove,
ali su sve 480. pr. n. e. zapalili Perzijanci. Akropolu otad Grci
neprekidno obnavljaju, uređuju i dograđuju. O naravi i svrsi mjesta
odlučilo je proročište u Delfima, a prvi je proročanstvu udovoljio
Periklo, od 461. do 429. g. pr. n. e.
Najbolje kipare i arhitekte Helade doveo je Fidija. U V. je st. pr. n.
e. Akropola dobila konačni izgled, s hramom Partenonom i velikim kipom
božice Atene, propileje – veliki ulaz u Akropolu, hram božice pobjede
Nike, hram Erehtejon – koji su uglavnom sačuvani do danas. U podnožju
uspona bilo je veliko kazalište...
Štete i štetočine
U povijesti je bilo šteta od potresa, požara, ratova, nekontroliranih
iskapanja i otimačina, pa i neumjesnih pokušaja obnove. Početkom XIX.
st. Akropolu, u Grčkoj tada pod otomanskom vlašću, Partenon je okrao
britanski veleposlanik Thomas Bruce, sedmi lord Elgin, s dozvolom
sultana. Prije toga vodio je i diletantske pokušaje obnove uz više
štete nego koristi. Današnja obnova vjerojatno neće nikad završiti, no
radova bi nakon 2020. trebalo biti mnogo manje nakon što završi opsežan
restauratorsko-konzervatorski projekt započet prije više od tri
desetljeća. Glavninu novca priskrbio je EU.
A novi Muzej Akropole, na samo 300 metara zrakom od samog Partenona,
svojom modernošću još uznemiruje duhove. Njegova je gradnja otkrila
nove akropolske spomenike, čak 50.000 predmeta, od doprsnoga kipa
Aristotelova do kipova malo znanih bogova, pribora za kuhanje i drugih
dragocjenosti koje dočaravaju život drevne Atene.
No, jedno se ne može poreći: bit će to više nego dostojan prostor za
čuvanje grčke baštine, temelja civilizacije zapadnog kruga. Time će
prestati vrijediti posljednji argumenti protiv povrata umjetnina,
poglavito iz Britanskoga muzeja.
A povratak se odbijao jer su opljačkani reljefi i skulpture navodno
legalno “plaćeni” (iako su darovani Kruni). Bilo je i uvredljivih i
bahatih kolonijalnih primjedbi “da se u British Museumu za njih bolje
skrbe i mogu ih bolje predstaviti ”. Britanci već kasne jer su im i
Amerikanci povratom opalili pljusku dokazujući da su uljudniji. A
Britanci sada ispadaju samo gramzljivi lašci.
Supermoderan, futuristički prostor kojemu nijedan u svijetu nije ravan