Gleda se svaka kuna, stalno štedimo i više nemamo gdje uštedjeti. Mi smo jedina bolnica u cijeloj regiji i jedini smo klinički bolnički centar na 450 tisuća stanovnika, a u Zagrebu su tri KBC-a za 790 tisuća stanovnika. Normalno da ćemo sve napraviti i svaki mjesec pokušavamo uštedjeti, samo je pitanje koliko je to još uopće moguće – otvoreno će prof. prim. dr. sc. Ivo Jurić, ravnatelj splitskog KBC-a. Njegov je to komentar na mjere štednje na koje je prisiljena većina hrvatskih bolnica, a na primjeru zagrebačkog KBC-a Sestara milosrdnica, kako smo pisali, to bi moglo značiti čak i odgađanje pretraga i elektivnih operativnih zahvata.
Brifing s ministrom
Ta je zagrebačka bolnica u alarmantnim mjerama štednje zbog 340 milijuna kuna duga zbog kojih Vinogradskoj, podsjetimo, prijete ovrhe i blokade. O mjerama je informiran i ministar zdravstva prof. dr. sc. Milan Kujundžić koji održava redovite sastanke s ravnateljima bolnica, a u ovoj priči posebice s onima koji upravljaju najvećim bolnicama u zemlji. Jedna je od njih i bolnica u Splitu koja je prošlu godinu završila, a ovu započela s minusom. Nije to “splitska ekskluziva”, dakako, no ravnatelj Jurić podcrtava da taj KBC kontrolira svoje troškove, ali da je teško više uštedjeti. Da moraju “skratiti” dugove, upućeni su ravnatelji svih bolnica gubitaša, a o napretku će brifirati ministra zdravstva Kujundžića na sastanku idući tjedan.
– Svatko mora o svojoj kući voditi brigu i ima odgovornost u svom području djelovanja – kratko je odgovorio jučer ministar Kujundžić na naše pitanje o mjerama štednje u Vinogradskoj, ali i drugim bolnicama. Ono što je naglasio jest da pacijenti ne smiju tijekom štednje ništa izgubiti niti se smiju zaustavljati važni projekti u zdravstvu.
Maksimalno sedam posto
Iako se minus nastavio i u ovoj godini, ministar zdravstva poručio je da je u prosjeku riječ o 15-20 posto manjim iznosima nego što je to bilo činjenica do ove godine. Da će hrvatsko zdravstvo i dalje poslovati u deficitu, prof. Kujundžić ponovio je više puta, a ključnim smatra dvije proračunske milijarde kuna koje prema zakonu pripadaju zdravstvu, no koje nikad ne dođu u taj sustav. No, ma koliko spominjane, na te proračunske dvije milijarde kuna ministar zdravstva ne može računati. Također, sve mjere štednje i kontrole u najvećim bolnicama, objasnio je ranije, mogu donijeti maksimalno sedam posto uštede. Racionalizacija poslovanja bolnica jedna je od reformskih mjera, a u tom je paketu najavljeno i spajanje odjela u bolnicama poput šibenske i kninske, karlovačke i ogulinske, vukovarske i vinkovačke... Koje će odjele dijeliti, nije još definirano, a najviše se trenutačno u tom smislu govori o djelatnostima oftalmologije, ortopedije, urologije, psihijatrije. U svakom slučaju, “spajanje” slijedi na jesen.
>> SDP: U samo godinu dana vlasti HDZ-a i Mosta dugovi bolnica narasli su s 2,5 na 5 milijardi kuna
>> Sedam državnih bolnica u minusu pola milijarde kuna
postoji problem kvalitete liječenja koji se razlikuje od bolnice do bolnice zbog nedostatka kvalitetnih kadrova i opreme ali i zbog financiranja koje je krivo osmišljeno i koje zapravo s prelaskom na kapitalizam ima tendenciju stvaranja dugova . Kapitalizam nam see je i dogodio zbog megalomanije ,neefikasnosti ,ideologije . Umjesto stvarnog prelaska na kapitalizam koji novac uzima kao regulator stvarnih vrijednosti efikasnosti u Hrvatskoj se pokušava progurati lažna zabrinutost što je samo duži put u kolaps. Jasno nam je da zdravstveno osoblje mora biti plaćeno i motivirano za svoj rad ali mora biti oslobođeno političkog pritiska . Pod time mislim kako se zdravstvo ne smije svojatati kao socijalna nadmoćnost nego usluga stručno osposobljenih djelatnika koji pružaju svoju uslugu građanima po uvjetima za koje se građani odluče . Građanima se moraju ponuditi razni oblici osiguranja bez političkog pritiska ali ih se mora obvezati i upoznati sa njihovim rizicima . Dakle potreban je potpuno novi oblik zdravstva koji s ovakvim nema veze baš ni u kojem pogledu i to je jedini izlaz iz ovog neprestanog zaduživanja.