Nakon što je i sama sudjelovala i imala mentoricu u projektu "Mentorstvo kao oblik networkinga među ženama" u organizaciji časopisa Zaposlena i Večernjeg lista ove je godine Stella Nišević, uspješna regionalna voditeljica marketinga u Gorenju, i sama, ovoga puta u ulozi mentorice, odlučila sudjelovati u projektu i mladim ženama koje započinju svoju karijeru, biti vjetar u leđa.
Što je bio motiv da preuzmete mentorsku ulogu?
I sama sam bila dio projekta mentorstva koji je bio organiziran u mojoj kompaniji, ali u ulozi mentijke. To iskustvo mi je donijelo dodatno samopouzdanje i novu prizmu. Veseli me mogućnost da isto iskustvo ja pružim nekome. Sviđa mi se ideja da sam u poziciji u kojoj mogu ostaviti trag u nečijoj karijeri, inspirirati i pomoći drugoj ženi u njenom profesionalnom razvoju. Želim s mentijkom podijeliti svoja iskustva i lekcije koje sam naučila iz istih kako bi ona razmislila o svojim ciljevima i dobila potrebne ideje te hrabrost za njihovo ostvarivanje. U ovom projektu, u ulozi mentora, očekujem da ću i ja puno naučiti, upoznati nove ljude i dobiti dodatnu motivaciju.
Koliko je mentorstvo važno u profesionalnom putu razvoja mladih zaposlenica?
Sudjelovanje u programu može pomoći da mentijke otkriju i razviju svoje sposobnosti, talente i vještine. Na početku karijere svima manjka iskustva u rješavanju problema, a često i malo hrabrosti, mentorstvo je tu da pomogne u tome. Smatram da je cilj programa da žene, koje su željne profesionalno se razvijati, steknu vrijedno iskustvo, intelektualno i emocionalno. U tom kontekstu vjerujem da mentorstvo u smislu dobivanje podrške, primanja savjeta i slušanja osobe koja vas razumije, nije važno samo za mlade zaposlenice, ponekad je to potrebno i poslovno afirmiranim ženama u nekom razdoblju karijere.
Koje kvalitete uz znanje moraju krasiti osobu koja tek počinje razvijati poslovnu karijeru?
Za razvoj karijere velika je prednost imati dobro razvijene Soft Skills, meke vještine. Uglavnom uvijek su u prvom planu obrazovanje i iskustvo, ali u praksi to nije dovoljno za postizanje uspjeha u većini poslova. Razvijene vještine kao što su komunikativnost, sposobnost slušanja drugih, time management, timski duh i kritičko mišljenje su kvalitete koje se sve više validiraju. To su vještine koje značajno doprinose dobivanju željenog posla, napretku i razvoju karijere te boljitku svih poslovnih odnosa.
Umreženost s ljudima važan je preduvjet u poslovnom svijetu. Ipak postoje granice s kojim i kakvim ljudima želite surađivati - gdje se i kako postavljaju granice?
Mogućnost da se povežete s ljudima, da im pristupite na ispravan način, jako je bitna u poslovnom svijetu. Vjerujem da tim aspektom dobro vladam, još se nisam susrela s osobom s kojom nisam surađivala jer mi nikako ne odgovara. S nekim ljudima bolje "kliknete", dok s nekima odnos ostaje striktno profesionalan i u granicama potrebne komunikacije te ništa više. Sve je to u redu jer ne mogu svi imati isti pogled na problem, ideje i mogućnosti. Ljepota upoznavanja puno različitih ljudi je upravo u tome što i sami napredujemo kroz te odnose, svaka nova osoba nosi sa sobom nešto novo, a u korporativnom svijetu stalno upoznajemo nove ljude. Još se nisam susrela s tom granicom pa je ne bih definirala.
Danas među mladima prevladava mišljenje da moraju otići u inozemstvo kako bi ostvarili karijeru. Je li to doista tako?
Jasno je da je tržište u nekim zemljama razvijenije s nižom stopom nezaposlenosti i da je životni standard viši nego u Hrvatskoj, ali za mene osobno to nisu dovoljno dobri razlozi za odlazak. Odlazak neće osigurati lakši razvoj karijere jer ona se neće izgraditi bez rada, upornosti, učenja i odricanja, ni u jednoj državi. Mislim da puno ljudi to ne shvaća kada govore o inozemstvu kao o Narniji. S druge strane, odlazak uglavnom pruža više prilika koje su nažalost brojnim mladim, obrazovanim ljudima u Hrvatskoj uskraćene. Ne osuđujem odlazak, pogotovo u određenim profesijama, ali to me rastužuje. Zahvalna sam što ja nisam bila u toj situaciji.
Što je ključni motiv po kojem bi mladi trebali birati svoj profesionalni put?
Na radnom mjestu provodimo osam i više sati dnevno, zaista velik dio života, zato je potrebno naći svrhu i smisao u tome što radimo kako bi bili zadovoljni. Prilikom odabira treba uzeti u obzir interese, vještine, osobnost i vrijednosti koje cijenimo, a nikako samo situaciju na tržištu, ponudu i potražnju. Prije odabira profesije trebali bi postaviti ključna pitanja kao što su: Što radimo najbolje? Da li nam je bitnija autonomija ili pripadnost nekom timu? U kojoj profesiji bi nam bilo ugodno raditi? Motivi su različiti i individualni. Bitno je odabrati nešto što vas zanima i u čemu smatrate da možete rasti.
Koliko je na Vaš poslovni uspjeh utjecao netko od mentora?
Značajno. Da nisam imala usmjerenje od osoba koje smatram mentorima, kao i ideje o osobnom razvitku koje sam razvila zahvaljujući njima, sigurno ne bih bila gdje sam sada te gdje planiram biti. Moj prvi mentor je osoba koja mi je dala puno znanja, samopouzdanja i od magistrice financija napravio marketingašicu. Iskustvo stečeno radom u centru za poduke Štreberaj mi je dalo hrabrosti da se, kao početnik, osjetim kompetentnom prijaviti za pozicije u korporacijama. Druga osoba je moja mentorica u mentorskom programu u našoj kompaniji, Hisense Europe. Kroz mentorstvo mi je dala podršku u počecima karijere, koja mi je u tom trenutku bila prijeko potrebna. Predivna stvar kod mentorstva je to što podrška ne prestaje sa završetkom programa ili direktne suradnje, a lakše je nastaviti kad znaš da se imaš kome obratiti u svakom trenutku.
Treba li mentorstvo postati standard?
Definitivno. Svakoj mladoj osobi u počecima karijere bi bilo izvrsno da ima mentora koji ga podupire, stavlja pred izazove i pomaže izgraditi viziju. Iako je mentorstvo fleksibilan proces, uglavnom je ishod veće samopouzdanje mentijke, lakši izlazak iz zone komfora, novi pogledi na probleme i dodatna motivacija. To su pokazala i istraživanja koja tvrde da povećanje samopouzdanja kroz ovaj proces doprinosi ukupnim povećanjem emocionalnog zdravlja. Za mentora je to također vrijedan proces. Osim jačanja vještina vođenja, tu su i nove ideje, iskustva i poznanstva.
Imaju li mladi prevelika očekivanja i kako je zapravo najbolje birati tvrtku u kojoj započeti profesionalni razvoj?
Živimo u brzom svijetu, bombardirani smo tuđim uspjesima na LinkedInu, Instagramu, Facebooku, Netflixu i brojnim drugim izvorima, a to utječe na percepciju stvarnosti i stvaranje prevelikih očekivanja. Često su ti uspjesi prenapuhani, a oni koji i jesu stvarni, nisu došli iz vedra neba već s puno odricanja, rada i upornosti. Osobe koje tek završavaju fakultet ili su na početku karijere ponekad toga nisu svjesne. Moj savjet je da se nikad ne uspoređujete s drugima. Usporedba često djeluje demotivirajuće jer vam se čini da su svi već blizu cilja ili na cilju te da je vaš put najteži i najkompliciraniji, a to nije baš tako.
Prvo bi se trebali zapitati želite li raditi u korporativnom svijetu ili nekoj manjoj tvrtki te se raspitati što to donosi sa sobom. U profesionalnom razvoju puno pomaže rad u tvrtki koja ima jasnu organizacijsku strukturu i definiran proces napretka zaposlenika. Tvrtka koja organizira edukacije i brine za razvoj svojih zaposlenika, redovno evaluira i postavlja jasne ciljeve pred svakoga je izvrstan odabir za mladu osobu željnu profesionalnog uspjeha.
