Treći mirovinski stup i ostali oblici štednje za starost dobit će ozbiljnu konkurenciju. Europska unija krenula je u stvaranje paneuropskih mirovina, novog oblika štednje za starost koji bi se primjenjivao na cijelom području Europske unije prema istim uvjetima.
Komisija tvrdi da samo 27% Europljana u dobi od 25 do 59 godina dodatno štedi za starost, što predstavlja veliki problem kada dođu u mirovinu. Hrvatska je prema visini mirovina u odnosu na plaće od 39 posto druga najlošija članica EU nakon Irske. U Irskoj su obvezni mirovinski doprinosi niski, što se u starosti prelijeva i na mirovine koje dosežu samo 35 posto plaće.
Mirovina prosječnog europskog umirovljenika (u dobi od 65 do 74 godine) iznosi 58 posto plaće koju zarađuju radnici između 50 i 59 godina. Ako kao pedesetogodišnjaci zarađuju 2000 eura na mjesec, kao 70-godišnjacima mirovina im je 1160 eura, navodi Europska komisija o studiji koja objašnjava razloge za formiranje paneuropskih mirovinskih fondova.
Mjera za šire mase
Hrvatska je stvarnost takva da će radniku čija je plaća u 50-im godinama bila 6000 kuna mirovina biti 2340 kuna! Nakon bogatog Luksemburga, gdje su mirovine samo 12 posto manje od plaća, po visini mirovinskih primanja prednjače Italija (69%), Francuska (68%) i Mađarska (67%).
Austrijske, poljske i slovačke mirovine iznose 62 posto plaće, Češke su na polovici radničkih primanja, u Sloveniji su 47 posto, a u Njemačkoj 46 posto. Paneuropske mirovine (PEEP) trebale bi dopunjavati postojeći mirovinski sustav s obveznim izdvajanjima kao dobrovoljna mirovinska štednja, slično onoj koju mi imamo u trećem stupu. Nacrt uredbe kojom se uvodi paneuropska mirovina još jednom treba dobiti zeleno svjetlo Europskog vijeća i parlamenta te će se početi primjenjivati godinu dana nakon objave u službenom glasilu.
Funkcioniranje paneuropskog štednog modela nadzirat će EIOP, paneuropski regulator za osiguranje i mirovinsko osiguranje, čija je predstavnica Sandra Hack ovih dana boravila u Zagrebu kao gošća Hrvatskog aktuarskog društva na njihovoj godišnjoj konferenciji. Sandra Hack je kazala da će uvođenje paneuropskog mirovinskog modela potrajati oko dvije godine.
– Većina postojećih modela štednje dizajnirana je za visoke prihode, a mnoštvo Europljana ima niske prihode. Paneuropske mirovine bile bi proizvod koji je namijenjen za šire mase – kazala je Hack.
Prema studiji Europske komisije, paneuropski treći mirovinski stup trebao bi do 2030. godine povećati iznos privatne mirovinske štednje s postojećih 0,7 bilijuna eura na 2,1 bilijun eura s paneuropskim mirovinama u odnosu na 1,4 bilijuna eura koliko bi se prikupilo da se one ne uvedu. Paneuropske mirovine proizvod su za mlade generacije, posebno one koji su mobilni i sele iz jedne zemlje u drugu jer će svoju štednju moći prenositi sa sobom.
Povlašteni porezni tretman
Europska će komisija propisati maksimalan iznos naknade za upravljanje štednjom trećeg mirovinskog stupa, koja će se oplođivati ulaganjem u dionice i druge investicijske proizvode. Paneuropski treći mirovinski stup trebao bi imati povlašteni porezni tretman. Standardne značajke paneuropskih mirovinskih proizvoda bit će jednake neovisno o mjestu prodaje, a nudit će ih osiguravajuća društva, banke, mirovinski fondovi i investicijska društava.
Velika Britanija, Nizozemska i Danska prednjače po visini dobrovoljne privatne mirovinske štednje koja doseže vrijednost jednog do jednog i pol nacionalnog BDP-a. Hrvatski treći mirovinski stup na sebe veže nešto više od 1 posto BDP-a, no zajedno s obaveznim drugim stupom privatna mirovinska štednja kreće se oko 30 posto BDP-a.
i opet spadneš na to da u starosti kopaš po smeću ne bi li našao koju plastičnu bocu !