– Nikada neću dati ostavku! – pomalo prkosno poručio je preko odvjetnika Milan Bandić, zagrebački gradonačelnik, malo prije nego što su ga pravosudni policajci odveli u zagrebački zatvor na kraju grada u kojem će, sada je sasvim izvjesno, jedan od najmoćnijih ljudi u državi, kako mu tepaju mediji, provesti neko vrijeme. I dok on iza rešetaka bude smišljao taktiku kojom će odgovoriti na USKOK-ove optužbe, javnost, stručna i nestručna, zabavlja se sadržajem onog što se prvom čovjeku Zagreba stavlja na teret. A iz toga što mu se stavlja na teret zasad se može zaključiti da je USKOK optužbe podijelio na one teže i one, uvjetno rečeno, lakše. U one prve ubrojio bi se posao sa zbrinjavanjem otpada koji je Grad mimo javnog natječaja, direktnom pogodbom, dodijelio tvrtki CE-ZA-R, a čime je, prema USKOK-u, Čistoća oštećena za najmanje 2,4 milijuna kuna.
Dva priznanja
Osim toga, tu je i zamjena zemljišta s tvrtkom Bramgrad projekt, u kojoj je grad Zagreb oštećen za najmanje 12 milijuna kuna, te financiranje predsjedničke kampanje 2009. u kojoj je, prema USKOK-u, Bandić izbjegao plaćanje poreza na donacije od oko pet milijuna kuna. Iako šteta u te tri točke ne prelazi više od 20 milijuna kuna, činjenica je da je riječ o ozbiljnim optužbama koje istražitelji potkrepljuju i nekim konkretnim dokazima. Prije svega, kada je riječ o zamjeni zemljišta s Bramgrad projektom, dvije osumnjičenice iz te priče – Ines Bravić i Koraljka Rožanković Uremović – priznale su krivnju ustvrdivši da se sve što se radilo s tim u vezi, radilo po nalogu gradonačelnika. Usto, I. Bravić je istražiteljima predala i svoje bilješke sa sastanaka kojima je nazočila, a vezano uz to izuzeta je i brojna dokumentacija. O tome što se događalo pri zamjeni zemljišta svojevremeno je govorio i Branko Mihaljević, vlasnik Bramgrad projekta, u vrijeme dok nije postao osumnjičenik.
Iz tog njegova iskaza istražitelji su očito zaključili da u cijeloj priči nisu čista posla jer se Mihaljević na zamjenu zemljišta s Gradom odlučio nakon što mu je 2003. poništena građevinska dozvola za gradnju stambeno-poslovne građevine na lokaciji Leprovečka – Ivekovićeva. Kada mu je taj posao propao, Mihaljević je 2006. došao do Bandića te je uskoro, sumnja USKOK, s njim dogovorio zamjenu zemljišta s Gradom. U toj zamjeni, prema USKOK-u, grad je lošije prošao jer je zemljište od 5029 kvadrata mijenjao za zemljište od 3676 kvadrata. Nadalje, Mihaljević se sumnjiči da je dao i neistinitu specifikaciju troškova, što je u konačnici rezultirao i milijunskom štetom za grad. Da stvar bude bolja, zemljište koje je mijenjao s gradom Zagrebom, Bramgrad je prodao samo mjesec dana nakon zaključenja ugovora u siječnju 2012., i to za 30,3 milijuna kuna.
Tajni nadzor
Slična je situacija i s optužbama koje se odnose na zbrinjavanje otpada te predsjedničku kampanju jer iz onog što je do sada poznato proizlazi da su Bandić i ljudi u njegovu okruženju više puta tijekom 2013. i 2014. bili pod mjerama tajnog nadzora, pa su tako zabilježeni učestali kontakti između Bandića, Patra Pripuza, Slobodana Ljubičića, Ivana Tolića, Miljenka Benka, Željka Horvata i Ivana Markusa, a svi oni su na ovaj ili onaj način bili uključeni u donošenje odluke prema kojoj je zbrinjavanje otpada dobila Pripuzova tvrtka.
Teza istražitelja jest da grad Zagreb nije napravio sve što je trebao kako bi zbrinuo otpad te da je odluka Ministarstva zaštite okoliša kojom se zabranjuje zbrinjavanje otpada na Jakuševcu, zapravo iskorištena kako bi se pogodovalo Pripuzovoj tvrtki. Podlogu za takve tvrdnje istražitelji nalaze u izuzetoj korespondenciji iz koje proizlazi da je natječajna dokumentacija C.I.O.S. grupe, čiji je član i CE-ZA-R, više puta mijenjana, kako bi odgovarala onom što je Zagrebačkom holdingu trebalo. S druge strane, Pripuzova obrana tvrdi da je njegova tvrtka dobila posao u skladu sa zakonom, da za posao koji radi ima sve potrebne dozvole te da je jedina tvrtka na širem području koja je na takav način mogla zbrinuti spomenuti otpad. Problematična optužba za Bandića bi mogla biti i ona o financiranju njegove kampanje jer proizlazi da se novac na njegov žiroračun uplaćivao još dugo nakon završetka kampanje.
I auti za razotkrivanje
Bandić se sumnjiči da na te donacije nije platio porez, no ne treba sumnjati da će istražitelji dobro pročešljati i tko mu je sve i koliku donaciju uplatio te na kraju na što je taj novac utrošen. Što se pak tiče optužbi za omogućavanje korištenja službenog vozila u privatne svrhe te zapošljavanja preko veze, one bi se ubrajale u onaj uvjetno rečeno lakši dio USKOK-ovih optužbi. Iako takve optužbe, pogotovu u kontekstu brojnih korupcijskih afera koje su se godinama vezale uz Bandićevo ime, nekome mogu izgledati smiješne, stvar je u tome da nisu ni najmanje smiješne jer razotkrivaju način i sustav vladavine koji je, nažalost, u Hrvatskoj postao opće prihvaćen.
Bilo kako bilo, Bandić i njegova obrana u mjesecima koji slijede vjerojatno će na sve moguće načine pokušati pobiti USKOK-ove tvrdnje i dokaze, a hoće li u tome uspjeti, tek će se vidjeti. Kao što će se tek vidjeti i hoće li istražitelji stati na ovome ili će se tijekom predstojeće istrage propitkivati i neke druge afere u koje je Bandić makar prema medijima, imao svoje prste.
Cijeli slučaj pratite na specijalu Uhićen Milan Bandić
>> Božo Barbarić: Raskrinkao narkomafiju u redovima istarske policije
Ne puštajte bahatu barabu i njegove nasilnike, posebno "doktora" ekonomije, iz zatvora nikad ! Nema Zagreb i Hrvatska tih novaca koliko oni mogu štete napraviti. Godinama su nam se smijali iza leđa. Dosta je bilo !!