14.09.2015. u 10:45

Konverzija bi mogla dovesti do slabljenja tečaja kune i povećanog rizika za deviznu likvidnost

Često u razgovoru kolokvijalno za nekog političara kažemo: "Spreman je učiniti sve kako bi zadržao vlast". Pritom pod time "sve" mislimo na političke poteze koji su neetični, štetni ili čak protuzakoniti, a koji ipak – iz ovog ili onog razloga – mogu "proći" kod birača. Birači shvaćaju da se političari u izbornoj godini ponašaju drukčije nego inače, da su skloni potezima koje u nekom drugom trenutku ne bi ni razmatrali, i to su im spremni tolerirati. Do neke granice.

Hrvatska je Vlada u zadnjih nekoliko mjeseci povukla niz poteza koji se ne mogu drukčije okarakterizirati nego kao populistički jer su dugoročno štetni za Hrvatsku, ali služe kratkoročnom cilju osvajanja vlasti "kupovinom" glasova različitih društvenih skupina. Posljednji i najozbiljniji u toj seriji populističkih poteza paket je mjera o konverziji kredita u švicarcima.

Taj zakon dio je jedne šire predizborne strategije zaoštravanja retorike prema omraženim bankama. Problem je u tome što se tu ne radi samo o pukoj retorici nego o vrlo konkretnim potezima koji bi mogli destabilizirati cijeli financijski sustav – jednu od rijetkih stvari koja je u Hrvatskoj koliko-toliko funkcionirala čak i u vrijeme krize.

Hrvatska narodna banka, dakle institucija koja je po Ustavu i zakonu odgovorna za monetarnu i financijsku stabilnost zemlje, uputila je prošli tjedan Vladi i Ministarstvu financija analizu koja pokazuje da je plan konverzije kredita u švicarskim francima mogao imati dugoročne negativne posljedice za stabilnost tog sustava.

U toj analizi navodi se da bi konverzija mogla dovesti do slabljenja tečaja kune; smanjenja deviznih rezervi i povećanog rizika za deviznu likvidnost; percepcije povećanog kreditnog rizika u bankama; povećanja kamatnih stopa na kreditiranje; narušavanja povjerenja štediša u banke zbog gubitaka koje bi morale iskazati; mogućeg odljeva depozita u druge zemlje; kaskadnog procesa narušavanja povjerenja u monetarni i financijski sustav; smanjivanje kreditnog rejtinga, što znači povećanu cijenu zaduživanja države.

Uz to, smatraju u HNB-u, upitna je zakonitost predloženog paketa jer diskriminira jednu skupinu građana s kreditima prema drugima; njegova svrhovitost i pravednost jer će najranjiviji i dalje imati problema s otplatom kredita, a profitirat će oni koji su tim kreditima financirali gospodarske aktivnosti; te na kraju da nisu provedene konzultacije s Europskom centralnom bankom, što je zakonska obaveza koja proizlazi iz hrvatskog članstva u Uniji.

Svaka od tih posljedica pojedinačno trebala bi biti dovoljna da natjera bilo koju odgovornu vladu na to da preispita svoju odluku. Kumulativno, one predstavljaju ozbiljno upozorenje da Vlada svojim potezima riskira destabilizaciju cijelog financijskog sustava, što bi moglo imati nesagledive posljedice za zemlju koja je ionako prezadužena i kojoj predstoji ozbiljno restrukturiranje, ako ne želi postati glavni lik u nekom novom "grčkom scenariju".

Možda paradoksalno, ali posljedice te odluke mogle bi dezavuirati mnoge druge napore same Vlade. Na primjer, Vlada je bila jako ponosna što je na kraju svog mandata uspjela ostvariti minimalni rast gospodarstva od 1,2 posto. Vrlo je vjerojatno da bi slabija dostupnost kredita (jedna od očekivanih i vjerojatnih posljedica odluke o konverziji) vrlo brzo zaustavila dugo očekivani oporavak.

Za građane, rizici su još veći i sasvim opipljivi. Oni su ti koji će morati platiti konverziju kroz više poreze, više kamate na kredite, teže dostupno kreditiranje. Međutim, ako dođe do ozbiljnih poremećaja i devalvacije kune, cijena će biti još i viša – gubitak dijela ušteđevine, smanjenje kupovne moći, povećanje rata kredita. Ekonomska pak stagnacija znači niže plaće, povećani rizik od gubitka radnog mjesta, teže pronalaženje novog i tako u krug.

Ako su rizici toliko veliki, zašto to onda rade? Odgovor je samo jedan – jer procjenjuju da će dio građana koji će od tih mjera imati koristi glasati za njih na sljedećim izborima te da će možda privući i dio neodlučnih koji ne vole banke iz ovog ili onog razloga.

Na građanima je pak da procjene je li rizik na koji je Vlada spremna ne bi li dobila nekoliko tisuća glasova opravdan ili nije. Treba li koaliciju koja zbog kratkoročnog cilja osvajanja vlasti na ovakav način ugrožava cijelu zemlju nagraditi još jednim mandatom? Mandatom koji bi ionako morali provesti popravljajući štetu koju su napravili u nekoliko mjeseci predizborne kampanje.

>> I Europska središnja banka ispituje hrvatsku odluku o konverziji kredita u eure

>> Lalovac: Guverner s 50.000 kn plaće i suradnikom s avionom nema pojma kako žive građani

Komentara 8

OD
odraneol
16:30 14.09.2015.

Vrlo su zgodni komentari člana Vijeća za gospodarska pitanja HDZ-ove predsjednice RH, Davora Huića, ili savjetnika HDZ-ove Vlade Jadranke Kosor, Željka Lovrinčevića. Niti jedan od njih nije se dosjetio ranije govoriti o tome koliko je izgubio hrvatski proračun zbog ovakvog načina lihvarenja hrvatskih građana od strane stranih banaka. Eventualna šteta koju će pretrpjeti hrvatski proračun zbog konverzije ubrzo će se sanirati povećanom potrošnjom građana izbavljenih iz dužničkog robstva. Banke će povisiti kamate na kredite!? Banke će povlačiti sredstva iz Hrvatske. Ugrozit će se ...što? Priče za malu djecu. Godinama lamentiraju o važnosti stvaranja povoljne klime za strana ulaganja itd, a na štetu hrvatskih interesa. Što smo dobili time osim iživljavanja nad Hrvatskom i njezinim građanima? Užasno su mi ljigavi ovakvi "mudraci"! Nikada nikakvo provedivo rješenje ni za što nisu ponudili.

BA
bartolkai
15:15 14.09.2015.

Najbolje bi bilo da bankari nastave derati svoje dužnike kao mačke pa stanoviti Davor Huić ne bi morao pisati plaćene i glupe tekstove. Jer, pogađate, deranje kože dužnicima je legalno.

Avatar Stariribar
Stariribar
18:23 14.09.2015.

Izdavači novina i novinari u Hrvatskoj su plaćenici banaka i zato im se uvlače i rade protiv "malih" ljudi, ali se ne ponašaju tako kad banke pljačkaju raju.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije