POGLED NA GODINU

Što je obilježilo izvršnu vlast u 2016.: imali smo 3 premijera, najkraći ministarski staž...

sabor
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
1/10
23.12.2016.
u 07:53

Tihomir Orešković, bez političkog uporišta, teško se nosio s sa zahtjevima Tomislava Karamarka i Bože Petrova između kojih je bilo očito i međusobno nepovjerenje

Najkraći mandat jedne hrvatske Vlade, one prvog nestranačkog premijera u hrvatskoj povijesti Tihomira Oreškovića i dolazak u Banske dvore Vlade premijera Andreja Plenkovića, nakon prijevremenih parlamentarnih izbora, obilježili su 2016. godinu u kojoj su obje Vlade kao glavni cilj svoga rada isticale gospodarski oporavak zemlje.

Oreškovićeva Vlada je u Banske dvore došla, naime, 22. siječnja kao rezultat dogovora HDZ-a i Mosta nakon provedenih redovitih parlamentarnih izbora krajem prošle godine, na kojima je vlast izgubila koalicija Hrvatska raste predvođena tadašnjim čelnikom SDP-a i premijerom Zoranom Milanovićem.

Orešković je priliku da bude predsjednik Vlade dobio nakon maratonskih, teških pregovora o sastavljanju vlasti u kojima je Most inzistirao na nestranačkom premijeru.

Bila je to "nesretna“ 13. Vlada, budući da su "ključevi“ Banskih dvora u Oreškovićevim rukama bili samo nepunih devet mjeseci, a od toga je četiri mjeseca bila "tehnička“.

Tako se Vlada s nestranačkim premijerom i dva potpredsjednika - koji su ujedno bili i čelni ljudi glavnih stranaka vladajuće većine, HDZ-a i Mosta - pokazala neodrživom.

Orešković, bez političkog uporišta, teško se nosio s sa zahtjevima Tomislava Karamarka i Bože Petrova između kojih je bilo očito i međusobno nepovjerenje.

Kulminacija je bila rušenje Vlade na Karamarkovo inzistiranje, koji je pritom uvjeravao kako će i bez glavnog partnera, Mosta, moći osigurati saborsku većinu potrebnu da neka nova vlada dobije povjerenje Sabora.

To se, međutim, pokazalo neizvedivim, a posljedično je Karamarka "koštalo“ čelnog mjesta u HDZ-u.

Sve je pokrenula "afera konzultantica“ u koju je bila uključena njegova supruga Ana i dobar prijatelj, lobist mađarskog MOL-a Jozo Petrović.

Naime, Ana Karamarko imala je konzultantski ugovor s Petrovićem što je bilo sporno s obzirom na "zategnute“ odnose MOL-a i Ine, koja je za Hrvatsku strateška tvrtka.

Kuriozitet Oreškovićeve Vlade bio je i najkraći ministarski staž u nekoj hrvatskoj Vladi, onaj ministra branitelja Mije Crnoje koji je "pao" nakon samo šest dana jer je u službenom životopisu naveo lažnu adresu prebivališta.

Umjesto Karamarka na čelo HDZ-a dolazi Plenković s kojim stranka u samo nekoliko mjeseci uspijeva mobilizirati birače i na prijevremenim izborima ponovno osvojiti relativnu većinu, a time i priliku da formira novu Vladu.

Saborsku većinu koja je Plenkovića izabrala za premijera i ovaj put čine HDZ i Most te drugi manji partneri, a on u Banske dvore dolazi 19. listopada.

Kao najvažniji Vladin zadatak tada ističe ostvarivanje stabilnog i trajnog gospodarskog rasta i kvalitetnih radnih mjesta te zaustavljanje iseljavanja.

Predstavljajući program pred saborskim zastupnicima, Plenković je tako naveo da će Vlada raditi na pet osnovnih stupova - cjelovitoj poreznoj reformi i lakšim uvjetima poslovanja, ulaganju u generatore rasta, povećanju učinkovitosti institucija, jačanju održivosti javnih financija i reformi obrazovnog sustava.

Istaknuo je i da će Banski dvori posebnu pozornost posvetiti uključivanju Hrvata izvan Hrvatske u gospodarske, društvene i političke procese.

Jednom od ključnih poluga u ostvarivanju tih ciljeva Plenković ističe poreznu reformu, odnosno izmjene 15 zakona koji su sredinom prosinca dobile potporu saborske većine i na snagu stupaju s prvim danom 2017. godine u kojoj će jedan od najvećih Vladinih izazova biti osiguranje oko 27 milijardi kuna za otplatu glavnice dugova.

Zbog gubitka vlasti na prijevremenim izborima došlo je do promjene na čelu SDP-a – umjesto bivšeg premijera Zorana Milanovića, koji je tu stranku vodio devet godina, SDP sada vodi Davor Bernardić.

>> Izgubio na sudu: Potvrđena odluka Povjerenstva da je Tomislav Karamarko bio u sukobu interesa

Komentara 5

CR
CROLINDA
08:27 23.12.2016.

Svedojednu dosadašnju a i sadašnju vladu d r ž a v e Hrvatske sramotno je obilježio bizarni i morbidno uvredljivi za sve normalne domoljubne Hrvate uopće trg crvenog komunističkog diktatora masmonstruma maršala iz pakla koji je bio najgori neprijatelj ikakve ikakve države koja bi se zvala po Hrvatima i koji je nad Hrvatima izvršio mirnodopski genocid zvan Križni put hrvatskog naroda i k tome smo još i u Domovinskom ratu satirani u ime ideologije tog tobožnjeg lažnog samozvanog i samoproglašenog i takozvanog antifašizma i tobožnjeg bratstava i jedinstva tog masmonstruma i pod simbolom "oslobodilačkog" komunističkog crvenog pentagrama

CR
CROLINDA
08:14 23.12.2016.

Karamarko vam je bio u sukobu interesa a Dalićka i Obuljenova nisu u sukobu interesa glede njihovih muževa ?

CR
CROLINDA
08:53 23.12.2016.

naši naprosto neće a i znamo zašto neće - druge zemlje su jednostavno izvele lustraciju a i dekomunizaciju uskladivši zakon s EU rezolucijom o zabrani javnog čašćenja totalitarizama i njihovih simbola i vođa - lustarcija je morala biti i morala obuhvatiti sve one koji obnašaju ikakve dužnosti a osobne i obiteljske jugokomunosentimente ne obuzdavaju u svoju privatnu sferu nego nam takvi i dandanas naprimjer uče omladinu po fakultetima - uče ih da zaziru a po mogoćnosti i preziru sve što je hrvatsko i katoličko kao da smo u državi koja se zove po antikatolicima i antihrvatima

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije