Kako u uvjetima sve pogubnijih posljedica klimatskih promjena osigurati dostatnu i sigurnu proizvodnju hrane, a da se smanje sve pogubniji utjecaji poljoprivrede na okoliš i klimu, samo je jedan od izazovnih zadataka kojima se u svjetlu europskog Zelenog plana i vala prosvjeda europskih poljoprivrednika ovih dana u Dubrovniku bavi 19. međunarodni i 59. hrvatski simpozij agronoma u organizaciji zagrebačkog Agronomskog fakulteta uz medijsko pokroviteljstvo Večernjeg lista. Prema riječima dekana Agronomskog fakulteta Ivice Kisića, vremena kada smo se brinuli samo o stabilnoj proizvodnji i prinosima su iza nas. U fokusu je otporna poljoprivreda, odnosno njezina transformacija koja podupire učinkovito korištenje resursa i zaštitu prirode. Da bi se to postiglo, treba pomiriti i previše sukobljenih ciljeva – učiniti države kalorijski neovisnima, smanjiti degradaciju zemljišta i ublažiti klimatske promjene, pri čemu su edukacija i suradnja znanstvenih institucija na svim razinama od krucijalne važnosti.
EU ambicije nisu provedive?
Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir, koja je uime predsjednika Hrvatskog sabora otvorila simpozij, kazala je kako ambicija Zelenog plana EU uvelike utječe i utjecat će na konkurentnost poljoprivrednika, sigurnost opskrbe hranom i njezinu priuštivost. – Pogrešno je što EU nije uvažio polazne osnove država članica te s propisivanjem jednakih obveza za sve dovodi u ugrozu opstanak poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Naši poljoprivrednici već sada koriste manje pesticida, manje antimikrobnih sredstava, manje mineralnih gnojiva od prosjeka EU, a ako smanjimo njihovu upotrebu, kako to EU zahtijeva, prihranu i zaštitu bilja gotovo ni nećemo moći provoditi što će biti kobno za prinose, koji su već sada ugroženi zbog elementarnih nepogoda – istaknula je Petir.
Stoga je, smatra ona, potrebno žurno revidirati europske politike i uravnotežiti ih. Nakon što je pod pritiskom prosvjeda poljoprivrednika diljem Europe ovih dana povučen sporni EU prijedlog o pesticidima, i dalje ostaje pitanje nelojalne konkurencije, loših sporazuma EU i trećih zemalja iz kojih na naše tržište ulaze proizvodi po bitno nižim cijenama, a koji su tretirani zaštitnim sredstvima koja nisu dozvoljena na području EU. Ni pojačani administrativni zahtjevi s obzirom na dob i obrazovnu strukturu hrvatskih poljoprivrednika nisu razumni, poručila je uvjerena kako je poljoprivrednom i prehrambenom sektoru potrebno osigurati adekvatnu potporu, kako financijsku tako i u prijenosu znanja i informacija.
No pitanje svih pitanja je kako zainteresirati mlade da upišu studij agronomije, šumarstva, veterine. Visokoškolsko obrazovanje u ovim sektorima susreće se s izazovima nedovoljne zainteresiranosti srednjoškolskih učenika za nastavak obrazovanja, što zahtijeva širu raspravu svih dionika sektora, sagledavanje trenutačnog stanja, mogućnosti i prilika... – Naši poljoprivrednici, osim što za nas proizvode hranu, žive na selu i čuvaju hrvatski ruralni prostor, što je pitanje očuvanja nacionalne sigurnosti – poručila je Petir.
VEZANI ČLANCI:
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković kazala je kako je produktivnost hrvatske poljoprivrede narasla više od 70% od 2016. godine do danas, na 9908. eura, a vrijednost 48%. Samo u 2022. vrijednost poljoprivredne proizvodnje rasla je više od 18%, a iako je bila znatno gonjena inflacijom – realni rast bio je nešto veći od 9%.
– Istina je i da je vanjskotrgovinski deficit velik, ali prehrana je jedan od rijetkih sektora, kad govorimo o prerađivačkoj industriji, u kojem je stopa izvoza u zadnjih deset godina bila brža i veća od stope uvoza, a poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo posljednjih su godina ostvarivali uglavnom suficit – naglasila je. U izazovima očuvanja naših najvrednijih resursa, pronalaženja načina kako ih koristiti racionalno s mogućnošću stvaranja najveće dodane vrijednosti, kako ih očuvati za sljedeće generacije te kako stvarati jači i otporniji povezani hrvatski lanac hrane, neophodna nam je pak pomoć znanosti. Zelena agenda EU i sigurnost u prehrani nisu suprotni jedan drugome – postoji način da se jednako brinemo o jednom i drugom te da to ostvarimo, što će donijeti i određene promjene u ZPP-u – ustvrdila je ministrica.
Župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić rekao je da je nakon turizma poljoprivreda najvažnija grana u županiji. U Neretvanskoj dolini radi se na projektu centra za poljoprivredu s pokušalištem za mandarine – što će biti velik iskorak u uvođenju više znanosti u proizvodnju. Uz nekoliko projekata navodnjavanja, u Županiji se radi i na velikom projektu komasacije Konavoskog polja, a najveći je zaštita Neretvanske doline od zaslanjenja izgradnjom brane na Neretvi i sustava navodnjavanja koji će osigurati slatku vodu u cijeloj Neretvanskoj dolini – rekao je župan.
Damir Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam, kazao je kako su zadnjih godina inputi u poljoprivredi drastično poskupjeli, a realni dohodak od poljoprivrede kontinuirano pada. Zelene EU politike uvjetovale su smanjenje poljoprivredne proizvodnje, posebice stočarske, a imamo sve rigoroznije standarde – i ekološke i dobrobiti životinja, što zahtijeva dodatne investicije. Također, dodatni je konkurentski pritisak iz trećih zemalja, posebice iz Južne Amerike i Ukrajine. Realni dohodak po jedinici rada u EU u 2023. u odnosu na 2022. pao je 6,5%.
Nacionalne interese treba štititi
– Zato je imperativ još snažnije ulaganje u istraživanje i razvoj koje će u budućnosti biti sve više temelj i za produktivnost i za konkurentnost – tvrdi Kovačević. No osjećaj je da strane multinacionalne kompanije koje kupuju hrvatska poduzeća ulažu u istraživanje i razvoj samo u sjedištima svojih tvrtki, u svojim matičnim zemljama, te je pitanje kako bi u slučaju da ih preuzme strani vlasnik završile i Fortenovine poljoprivredne perjanice.
VEZANI ČLANCI:
– Naši poljoprivredni dragulji Belje, PIK Vinkovci i Vupik trebaju ostati u hrvatskim rukama. To su tvrtke koje obrađuju više od 30 tisuća hektara zemlje i imaju velik udio u stočarskoj proizvodnji. Znamo da se država ne treba miješati u tržište. Međutim, kad su u pitanju nacionalni interesi, svaka država ima svoje alate i svoje mehanizme. Znamo da je zemlja tih tvrtki većinom u državnoj koncesiji i da je neće nijedan stranac odnijeti na leđima iz Hrvatske, ali isto nas tako zanima kako će se upravljati tim zemljištem, tko će iz njega izvlačiti profit – i isto tako, čija će to biti sirovinska baza i za čiju prehrambenu industriju – rekao je Kovačević poručivši kako se ni najliberalnije ekonomije u svijetu ne odriču svojih strateških resursa pa vjeruje da će tako biti i u Hrvatskoj.
Najveći agronomski skup u Hrvatskoj i šire u Dubrovniku je okupio više od 400 sudionika iz 20 zemalja, plenarne predavače s gotovo svih najistaknutijih svjetskih sveučilišta, planirane su i brojne degustacije poljoprivrednih proizvoda te radionice, a dolazi i u godini kad zagrebački Agronomski fakultet obilježava 105. obljetnicu postojanja, podsjetio je jučer dekan Kisić.
VIDEO Šinjorinini pekmezi su bez šećera, od smokve, dunje, višnje maraske, šljive i mandarine
