Postoji li zaista Europska policija i kako ona pridonosi sigurnosti Hrvatske? Odgovor na to pitanje pronaći ćemo pogledamo li organizaciju i zaduženja EUROPOL-a, Europskoga policijskog ureda.
Cilj je EUROPOL-a postići sigurniju Europu podržavajući policijske urede zemalja članica EU u borbi protiv međunarodnog kriminala i terorizma. Sjedište mu je u Haagu gdje radi više od 700 stručnjaka iz različitih područja koji usko surađuju s policijskim uredima u 27 zemalja članica, ali isto tako i s ne-članicama EU, kao što su Australija, Kanada, SAD i Norveška. To je operativni centar visoke sigurnosti s više od 130 časnika za vezu koji su na raspolaganju zemljama članicama u svojim mobilnim uredima spremnim za put 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu.
Borba protiv krijumčarenja droge, nedopuštenih imigracijskih mreža i trgovanja ljudima, dječje pornografije, krijumčarenja ukradenim vozilima, kibernetičkog kriminala, krijumčarenja radioaktivnim i drugim nuklearnim tvarima, pranja novca i krivotvorenja novca i drugih sredstava plaćanja, osobito protiv krivotvorenja eura – specijalnosti su kojima se bavi taj ured.
Kriminal ne poznaje granice, što uvjetuje organizaciju borbe protiv kriminala na isti način.
Hrvatska je s EUROPOL-om još u siječnju 2006. potpisala Sporazum o operativnoj i strateškoj suradnji i jedina je zemlja u regiji koja ima strateški i operativni sporazum s EUROPOL-om o razmjeni podataka iako nije njegova članica.
Sporazum je značajan za Hrvatsku i zemlje članice EU jer se njime reguliraju pitanja borbe protiv teških oblika organiziranog kriminala, posebice kroz razmjenu informacija i redovite kontakte EUROPOL-a i Hrvatske na svim razinama. Kao nadležna tijela za suradnju s EUROPOL-om određeni su Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstvo policije, Ministarstvo financija s tri upravne organizacije u sastavu, i to Carinska uprava, Porezna uprava i Ured za sprečavanje pranja novca.
Na temelju tog sporazuma u Ravnateljstvu policije MUP-a ustrojena je nacionalna jedinica za ostvarivanje suradnje s EUROPOL-om (Odsjek EUROPOL-a). U takvim uredima u zemljama članicama EU rade djelatnici za vezu koje su EUROPOL-u pridružile države članice EU kao predstavnike svojih nacionalnih agencija za provedbu zakona. Na taj način oni nisu pod izravnom upravom EUROPOL-a i njegova direktora već djeluju u skladu sa svojim nacionalnim zakonodavstvom.
Jedna od dodatnih dužnosti EUROPOL-a je uspostava i održavanje kompjutoriziranog sustava da bi se omogućio unos relevantnih podataka te pristup tim podacima i njihova analiza. Zajedničko nadzorno tijelo, koje se sastoji od dva stručnjaka za zaštitu podataka iz svake države EU-a, osigurava ispravnu uporabu svih osobnih podataka kojima raspolaže EUROPOL.
EUROPOL je odgovoran Vijeću za pravosuđe i unutarnje poslove, tj. ministrima pravosuđa i unutarnjih poslova svih država članica Unije. U Hrvatskim novinama i na televiziji često možemo vidjeti tekstove s naslovom poput ovog iz Večernjeg lista: „U međunarodnoj akciji 'palo' 112 pedofila, jedan uhićen u Hrvatskoj“. U tom tekstu navedeno je da je tom operacijom usmjerenom na suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece putem interneta koordinirao EUROPOL, a sudjelovale su 22 zemlje članice EU-a. Ili vijesti o razbijanju tzv. Balkanske rute za krijumčarenje opojnih droga iz Amerike u Europu i obrnuto, pa zatim članci o razbijanju lanca krijumčarenja ljudi i drugi. U svim tim člancima neizostavno se spominju zemlje članice EU-a, ali i ostale zemlje. Za sigurnost hrvatskih građana to znači da su naše policijske snage dio velike i jake mreže u borbi protiv kriminala, što neizostavno daje jamstvo veće i bolje sigurnosti.
