Inflacija u Turskoj

Što stoji iza Erdoganove politike smanjenja kamata?

Tayip Erdogan
Foto: Handout/REUTERS/PIXSELL
1/2
09.06.2022.
u 14:16

Turski predsjednik i dalje vodi politiku smanjenja kamatne stope iako to, kako navode stručnjaci, pospješuje rekordnu inflaciju. Mogući razlog: on pred izbore želi spriječiti povećanje nezaposlenosti.

Inflacija u Turskoj nedavno je, prema službenim podacima, iznosila više od 70 posto. Unatoč tome, predsjednik Recep Tayyip Erdogan najavio je daljnje smanjenje kamatne stope. Nacionalna valuta - turska lira - nastavlja gubiti vrijednost. Turski predsjednik Erdogan obećao je daljnje smanjenje kamatnih stopa, iako službeni podaci pokazuju da je inflacija u posljednje vrijeme nastavila rasti. "Ova vlada neće podizati kamatne stope. Naprotiv, nastavit ćemo ih snižavati", rekao je Erdogan početkom tjedna nakon sjednice vlade u Ankari.

Potrošačka košarica i cijene u Turskoj ostvarile su u svibnju najveći rast u posljednjih četvrt stoljeća. Prema podacima Zavoda za statistiku, robe i usluge koštaju u prosjeku 73,5 posto više nego godinu dana ranije. Ovo je najviša stopa inflacije od listopada 1998. godine i ima dramatičan utjecaj na tursko gospodarstvo, piše Deutsche Welle.

Inflacija u Turskoj nastavlja rasti. Prema službenim podacima, u svibnju je dostigla vrijednost od 73,5 posto. Turska središnja banka posljednji put je u prosincu smanjila glavnu kamatnu stopu s 15 na 14 posto, nakon što je prije godinu dana ona iznosila 19 posto – uz tadašnju inflaciju od nešto manje od 17 posto. Svojom objavom turski predsjednik se ponovo oglasio protiv općeprihvaćenog ekonomskog mišljenja da se visoka inflacija mora suzbijati povećanjem kamata. Erdogan je, međutim, za visoku inflaciju okrivio visoke kamate.

Financijski stručnjaci ističu da su Erdoganove mjere snižavanja kamate pojačale inflaciju, umjesto da je suzbiju, piše Frankfurter Rundschau (FR). Oni naglašavaju da bi Turska središnja banka (TCMB) morala poslovati neovisno. No, predsjednik Erdogan stalno vrši pritisak na TCMB kako bi održao niske kamate. „U zemljama Zapada su središnje banke neovisne i same odlučuju o kamati", kaže za FR ekonomist i bivši diplomat Ömer Güler. „Turska stoji pred izborom: ili povećanjem kamata pospješiti nezaposlenost, koja u zemlji iznosi 11,5 posto, ili rastom inflacije riskirati porast siromaštva. Očito se odlučila za ovo drugo", kaže Güler.

Unatoč ratu u Ukrajini, Turska se nada dobrom biznisu s turistima iz Rusije.

Na deviznom tržištu nastavljen je trend pada turske lire u odnosu na američki dolar. Ponekad se za jedan američki dolar moralo platiti 16,74 lire, što je povećanje od oko 0,7 posto, koje je američku valutu učinilo još skupljom. Što više lira morate platiti za jedan američki dolar, to manje vrijedi turska valuta. Turska lira je od početka godine obezvrijeđena za oko 21 posto.

 

 

Ključne riječi

Komentara 1

XA
xaron
20:25 09.06.2022.

Ova analiza Turske ekonomije je več vidjena u mnogim Zapadnim medijima. Svi se baziraju na visini kamatnih stopa kao jedinim alatom za kontrolu inflacije. Niti jedna analiza ne pominje 10 godina rata koji Turska vodi protiv Kurda i Sirijaca, iako svi dobro znaju koja je cijena tih dugih ratova i da neko mora da plati tu cijenu.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije