Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je u srijedu trenutnu epidemiju majmunskih boginja u Africi globalnom zdravstvenom krizom, što predstavlja najvišu razinu uzbune prema međunarodnom zdravstvenom pravu. Ovo je uslijedilo nakon što su Afrički centri za kontrolu i prevenciju bolesti (Africa CDC) u utorak proglasili javnozdravstvenu krizu na afričkom kontinentu.
Smrtonosniji soj virusa, poznat kao Clade Ib, brzo se širi u Demokratskoj Republici Kongo i već je dosegnuo najmanje četiri zemlje u Africi koje ranije nisu bile pogođene. Generalni direktor WHO-a, Tedros Adhanom Ghebreyesus, izrazio je ozbiljnu zabrinutost zbog mogućeg dodatnog međunarodnog širenja virusa.
"Jednoglasno je zaključeno da je trenutna epidemija mpoxa izvanredan događaj", izjavio je Dimie Ogoina, predsjednik hitnog odbora WHO-a. "Ono što vidimo u Africi samo je vrh ledenog brijega. Još uvijek nemamo potpunu sliku o stvarnom razmjeru ove epidemije." Stručnjaci širom svijeta pomno prate situaciju, a CNN je izdvojio sve što trebate znati o majmunskim boginjama.
Mpox, ranije poznat kao majmunske boginje, je virusna bolest povezana s virusom velikih boginja, koji je sada iskorijenjen. Prema WHO-u, virus se može prenijeti bliskim kontaktom, poput dodirivanja, ljubljenja ili spolnog odnosa, kao i kontaminiranim materijalima poput posteljine, odjeće i igala. Početni simptomi mpoxa obično su slični gripi, uključujući groznicu, zimicu, iscrpljenost, glavobolju i slabost mišića. Nakon toga često slijedi bolni ili svrbežni osip s podignutim lezijama, koje se s vremenom prekriju krastama i nestaju kroz nekoliko tjedana.
VEZANI ČLANCI:
Mpox se može podijeliti u dvije glavne genetske skupine, poznate kao Clade I i II. Clade II bila je odgovorna za globalnu epidemiju koja je proglašena globalnom zdravstvenom krizom od srpnja 2022. do svibnja 2023. Međutim, trenutna epidemija uzrokovana je Clade I, koja izaziva težu bolest. Podvrsta Clade I, Clade Ib, relativno je nova i odgovorna za većinu trenutnog širenja virusa.
"Zbog nekoliko različitih čimbenika Clade Ib razvila se u novu mutaciju prilagođenu ljudima", objasnio je dr. Daniel Bausch, viši savjetnik za globalnu zdravstvenu sigurnost u organizaciji FIND. Iako se virus često prenosi sa životinja na ljude, mutacija koja je prilagođena ljudima može se prenositi među ljudima i izazvati veće epidemije. Trenutna situacija je složenija zbog istovremenih izbijanja različitih Clade u različitim zemljama, s različitim načinima prijenosa i razinama rizika.
Epidemije Clade I mpoxa u prošlosti su imale stopu smrtnosti do 10%, iako su novije epidemije imale niže stope smrtnosti. Za Clade II stopa smrtnosti manja je od 0,2%. Posebno su ranjive skupine poput dojenčadi, osoba s oslabljenim imunološkim sustavom i trudnica, koje su sklonije težim oblicima infekcije. Međutim, nadzor nad mpoxom je još uvijek nepotpun, a potrebno je provesti dodatna istraživanja kako bismo bolje razumjeli prijenos virusa i stvarni rizik od smrtnosti.
Mpox je desetljećima bio prisutan uglavnom u Središnjoj i Zapadnoj Africi. Velika većina slučajeva Clade I dolazi iz Demokratske Republike Kongo, dok su slučajevi Clade II najčešće zabilježeni u Nigeriji. U 2022. godini, virus se počeo širiti izvan Afrike, s pojavom slučajeva u Europi i Sjevernoj Americi, što je izazvalo zabrinutost. Danas mpox pogađa i zemlje u Africi koje ranije nisu bile zahvaćene, dok je većina slučajeva i dalje koncentrirana u Demokratskoj Republici Kongo. Nedavno je Švedska potvrdila prvi slučaj Clade I izvan Afrike.
Dostupna su cjepiva za zaštitu od mpoxa, ali nisu široko dostupna u Africi. Iako do sada nije bilo slučajeva Clade I u Sjedinjenim Američkim Državama, CDC je nedavno preporučio cijepljenje osobama koje su izložene visokom riziku od zaraze. Savez za cjepiva, Gavi, najavio je da će osigurati do 500 milijuna dolara za nabavu cjepiva protiv mpoxa za zemlje pogođene epidemijom, uključujući Demokratsku Republiku Kongo i okolne zemlje. Planira se uspostaviti globalne zalihe cjepiva protiv mpoxa do 2026. godine, slično postojećim zalihama za koleru, ebolu, meningitis i žutu groznicu.
WHO naglašava da su cjepiva samo dio odgovora; za suzbijanje širenja virusa potrebno je povećati nadzor, dijagnostiku i istraživanja kako bi se popunile praznine u znanju. Organizacija je također odobrila hitnu upotrebu mpox cjepiva i razvila regionalni plan odgovora, s ciljem osiguranja dodatnih sredstava za borbu protiv epidemije.
FOTO Prženje na 38°c: Evo kako se danas preživljava u jednom od najtoplijih gradova u Hrvatskoj
Majmunsku groznicu su smislili majmuni koji sebe smatraju autoritetima.