EU digitalne COVID potvrde uvode se za tjedan dana u državne i javne službe, kako je to prethodno bilo za zdravstvo i socijalnu skrb. Morat će ih imati svi državni službenici i namještenici lokalne, regionalne i područne samouprave, kao i u svim trgovačkim društvima kojima je osnivač država ili navedene samouprave.
Samo imunizacija spašava
Ovisno o razvoju epidemiološke situacije do 15. studenog, obveza COVID potvrda uvodit će se i za druge djelatnosti pa bi mogle postati obvezne za mjesta kao što su kafići, restorani, teretane, bazeni itd. Stožer će pratiti situaciju sljedećih dana i odlučiti za koje će sve djelatnosti COVID potvrde postati obvezne. Zbog golemog skoka broja novozaraženih Stožer je otpustio kočnice, koje je, prema mišljenju mnogih, predugo stiskao pa je najavio i daljnje postroženje epidemioloških mjera.
– Ako se situacija ne poboljša, od 4. siječnja COVID potvrde vrijedit će samo za preboljele i cijepljene – najavio je Davor Božinović.
Taj period ostavljen je, objašnjava, da bi se stigli cijepiti oni koji to još nisu učinili. Nitko u Europi, koja je ponovno žarište pandemije, neće moći izbjeći strože mjere. Jedino što može zaustaviti virus je imunizacija, poručio je. Za testiranja u državnim i javnim službama dvaput tjedno poslodavci će jedno vrijeme refundirati troškove, međutim, to sigurno neće biti trajno. Na pitanje tko će refundirati troškove testiranja onima koji dolaze u prostorije državnih i javnih službi, a nisu zaposlenici, Stožer je nedvosmislen: “Moraju imati COVID potvrde!”.
– Moramo sačuvati zdravstveni sustav i zaštititi druge pacijente. Velik broj naših sugrađana liječi se od drugih bolesti, a ako se sustav bavi samo COVID-19, oni će ostati bez zdravstvene skrbi. To ne možemo dopustiti i ti ljudi ne smiju biti žrtve sugrađana koji nisu učinili dovoljno da se kao nacija cijepimo i da nam taj esencijalni sustav funkcionira u ovim uvjetima onako kako je optimalno – poručuje Božinović.
Ima država koje su uspjele sniziti brojeve novozaraženih, navodi, uglavnom kombinacijom visokog obuhvata cijepljenjem, ali i mjerama (npr. Španjolska, UAE i Japan imaju između 78% i 87% cijepljenih). Europa se otvorila i broj novozaraženih raste, ali u prednosti je zbog visokog udjela cijepljenih pa je manje hospitaliziranih i umrlih. Testiranje se može obaviti u 420 ovlaštenih laboratorija i ustanova. Međutim, serološko testiranje nije pouzdana dijagnostička metoda.
– Serološkim testom ne dokazujete da ste preboljeli COVID-19 niti se na temelju njega zna kada se dogodio susret s virusom, odnosno koliko je vremena prošlo od zaraze – upozorio je Krunoslav Capak.
Hrvatska je jučer brojila rekordna 6932 nova slučaja zaraze ili 46% pozitivnih među testiranima. U bolnicama je bilo 1711 osoba, a na respiratoru 231. Od 307 jučer hospitaliziranih nije ih cijepljeno 158 ili 49%. Preminulo je 36 osoba, od kojih je devetero bilo cijepljeno. U Klinici za infektivne bolesti ponovno su proveli istraživanje učinka cjepiva na svojim djelatnicima, ovaj put gledali su učinak tjedan dana nakon treće, “booster” doze.
– Tjedan dana nakon treće doze razina antitijela je gotovo 20 tisuća. Koliko je to jak i kvalitetan odgovor, vidi se po tome što je gotovo 87 posto cijepljenih odgovorilo s jako visokim titrovima tjedan dana nakon treće doze – rekla je prof. dr. Alemka Markotić.
Tri tjedna nakon prve doze, podsjetila je, razina titra bila je prosječno oko tisuću. Mjesec dana nakon druge doze oko deset tisuća, da bi tri mjeseca kasnije to palo na prosječno 3000, a za šest mjeseci na tisuću. Prosjek titra uoči boosteriranja bio je između 500 i 600.
– Titrovi su padali, a treća doza, koja se primjenjuje u cijeloj Europi, daje vrlo brz i jak dodatan imunološki odgovor. Pokazalo se i na osnovi naših, kao i na osnovi rezultata Izraela, koji je time brzo slomio svoj četvrti val, da je od iznimne važnosti da ljudi prime treću dozu šest mjeseci nakon druge doze. Osobito je to važno za one starije od 60 koji su se prvi cijepili – podsjeća Markotić.
Oštrije mjere koje se počinju primjenjivati od danas većina znanstvenika i liječnika zaziva već dulje vrijeme. Pet krovnih liječničkih organizacija Vladi i Stožeru u četvrtak navečer uputilo je zahtjeve za još strože mjere. Uz širu primjenu COVID potvrda, liječnici traže i produljenje online nastave tijekom sljedeća dva tjedna, postupno odgađanje elektivnih programa u bolnicama te organiziranje rada na punktovima za cijepljenje u svim većim gradovima u modelu rada 7 dana/12 sati.
S postupnim odgađanjima elektivnih programa bolnice su već počele, a sljedećih dana bit će prisiljene to činiti sve više. Jučer je i na ekspertnoj skupini, sastanku ministra s ravnateljima bolnica, zaključeno kako će sve bolnice razmjerno potrebama povećavati svoje kapacitete za liječenje COVID pacijenata, a to posljedično znači smanjivati kapacitete za druge zdravstvene usluge.
Popunjenost bolnica
Resorni ministar zahtjeve liječnika smatra opravdanima.
– Cijepljenje treba biti dostupno sedam dana u tjednu – kaže ministar Vili Beroš.
Napominje da bolnice nisu s popunjenošću stigle do svojih krajnjih kapaciteta – sada ih je 1711 hospitalizirano zbog COVID-19, a 20. prosinca prošle godine bilo ih je 2978. Međutim, sve se mjere poduzimaju zato da umanjimo cijenu koju plaćamo za necijepljenje i nepridržavanje mjera, kazao je.
– Ta je cijena previsoka, a da smo se cijepili, ne bismo je danas plaćali. Plaćamo gubitkom života naših građana i opterećenjem zdravstvenog sustava, a do toga nije trebalo doći jer smo još proljetos govorili i upozoravali da nas čeka teška jesen. Plaćamo i neposrednim troškovima u zdravstvenom sustavu, to je sad blizu četiri milijarde kuna, taj novac mogao je biti usmjeren u neke druge zdravstvene potrebe – rekao je Beroš.
Zbog sve većeg obujma posla liječnika, oni više nemaju vremena za cijepljenje u ljekarnama pa su neke prestale cijepiti građane. U četvrtak je utrošeno 17.038 doza cjepiva, a od toga je 7798 osoba cijepljeno prvom dozom. U Hrvatskoj je do sada cijepljeno 47,57% ukupnog, odnosno 56,94% odraslog stanovništva.
Od 307 hospitaliziranih nije ih cjepljeno 49% ..zanimljivo da zele jos cjepiti a vise cjepljenih hospitalizirano nego necjepljenih.