Mržnja je jako pogonsko gorivo, a pojavom društvenih mreža postala je još jače. Dezinformacije se društvenim mrežama šire brže od šumskih požara, a trome institucije čekaju valjda da jedan takav požar popali sve pred sobom prije no što reagiraju. Vidjeli smo to bezbroj puta pa i nakon što se proširila snimka navodnog sukoba stranih radnika i nekih mlađahnih, domicilnih stanovnika. Narativ koji je pratio tu snimku za sve je okrivio strane radnike, jer po stavu desničara, oni su ti koji dolaze ovamo, kradu naša radna mjesta, ugrožavaju naš način života... To što su ti nesretnici iz Nepala, Indije, Bangladeša... došli ovamo kako bi za stotinjak eura radili poslove koje građani Hrvatske ne žele raditi, koga briga. A to što su uz to često i mete napada "pravih Hrvata", i to mahom onih koji se jedva briju, izgleda, za naše je društvo još manji problem, koji oni koji bi trebali sporo prepoznaju pa je prošlo nešto vremena prije nego što je zagrebačka policija demantirala da su strani radnici sa snimke – napadači.
– Snimka služi kao dokaz i istražujemo kontekst događaja, uključujući i snimku. Ne radi se o napadu stranih radnika na naše državljane, nego o njihovu pokušaju zadržavanja osoba za koje smatraju da su počinitelji nekih ranijih djela – rekao je Tomislav Krtinić, pomoćnik načelnika za javni red i sigurnost u Zagrebu za RTL.
Krtinić je pozvao građane "da ne podliježu širenju mržnje, posebice prema stranim radnicima u Hrvatskoj."
– U Zagrebu ih ima 55.000 prijavljenih, nisu nikakva ugroza, nego su građani ovoga grada i ove policijske uprave. Strani radnici došli su u našu zemlju zarađivati za kruh. S njima trebamo biti dobri, kao i oni s nama. Od njih ne prijeti nikakva ugroza. Ne treba podlijegati mržnji pojedinaca. Nažalost, imamo pojedince koji to koriste kao gorivo za mržnju – kazao je Krtinić.
VEZANI ČLANCI:
Njegova izjava pokazuje da je policija očito ipak svjesna opasnosti koja vreba iz mraka internetske kanalizacije, no unatoč tome dojam je da ponekad pokušavaju minorizirati napade i prepade na strane radnike. U prvotnim ovogodišnjim izvješćima zagrebačke policije prvo se u takvim situacijama navodilo da je riječ o stranim radnicima i navodila su se njihova državljanstva. No onda su odjednom strani radnici u policijskim izvješćima postali – državljani trećih zemalja. Valjda u policiji misle da ih je tako teže uočiti kao žrtve kaznenih djela u dnevnim policijskim izvješćima. Inače, samo u Zagrebu u zadnjih godinu dana bilo je više od 10 napada na strane radnike koji su, osim što su bili orobljeni, često bili i pretučeni. Ono što bi nas kao društvo posebno trebalo brinuti jest što su za sada otkriveni napadači, mladi ljudi, ponekad i maloljetni, a u jednom slučaju među počiniteljima je bilo i dijete!?
Iako napadi na strane radnike očito postaju ne baš tako rijetka pojava, policija ne vodi zasebne statistike o takvim vrstama napada. U zagrebačkoj policiji objasnili su da podatke statistički obrađuju tako da godišnje pobroje sve žrtve kaznenih djela, a onda među njima notiraju strane državljane, koji mogu biti ili strani radnici ili turisti ili osobe na proputovanju kroz Zagreb... Prema podacima PU zagrebačke, tijekom 2023. u Zagrebu je bilo 10.456 žrtva kaznenih djela, a od tog broja 704 (ili 6,7 posto od ukupno oštećenih) bili su strani državljani. Od toga broja njih 26 bili su žrtve razbojstva. Što se tiče 2024., prema podacima zagrebačke policije, u prvih sedam mjeseci 6265 osoba bile su žrtve kaznenih djela, a od tog broja njih 326 (ili 5,2 posto od ukupno oštećenih) bili su strani državljani. Od toga broja njih 44 bili su žrtve razbojstava.
Policija i sudstvo moraju početi kažnjavati mrzilačke komentare na internetu. Do svakog od nas se lako dođe.