Crkvena podrška inicijativi za ograničavanje trgovanja nedjeljom izazvala je velik odjek. O njoj, kao i o reakcijama na nju, razgovarali smo s dr. Stjepanom Balobanom, pročelnikom Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji.
Što je nagnalo Crkvu da stane iza kampanje za ograničavanje trgovanja nedjeljom?
- Etičko-moralni razlozi nagnali su dvije samostalne crkvene institucije, Hrvatski Caritas i Franjevački institut za kulturu mira, da pokrenu ovu akciju. Riječ je o modernom izrabljivanju radnika, prije svega žena. Izrabljivanje je dvostruko: ljudima se oduzima pravo na slobodno vrijeme za osobni, obiteljski i vjerski život, a prisilni prekovremeni rad nije odgovarajuće plaćen. Riječ je o građanskoj inicijativi pokrenutoj od zauzetih kršćana i utemeljenoj na socijalnom nauku Crkve. Bez obzira na konačne rezultate, akcija je već dosad velik doprinos razvoju civilnog društva u Hrvatskoj.
Što ste opazili u reakcijama na crkvenu podršku toj akciji?
- Razlikujem dva različita razdoblja u komentarima. Na početku su reakcije bile uglavnom pozitivne u gotovo svim medijima. Za to prvo razdoblje je značajno što se o akciji raspravljalo argumentima, a hrvatski građani bili su upoznati da je u velikoj većini zemalja Europske unije rad nedjeljom zabranjen. U drugom razdoblju mijenjaju se razina i argumentacija. Sa socijalno-etičke razine prelazi se na komercijalno-političku koja je obilježena sa svim onim negativnostima koje pogađaju tranzicijska društva: uski stranački interesi, ideološka konfuzija u kojoj se socijalno zastupa u teoriji, a kruto liberalno provodi u praksiÖ U sada već organiziranoj kampanji protiv akcije isprepleću se različiti interesi, a među najvažnijima su "strani trgovački lobiji" koji u Hrvatskoj rade ono što im npr. u Njemačkoj, Austriji ili Italiji nije dopušteno. Hrvatska mora imati petlju reći "ne" onima koji je iskorištavaju.
Pojedini komentatori naglašavaju da Crkva nema što tražiti u tzv. sekularnom i liberalnom društvu.
- U pojedinim komentarima vidljivo je da se ili ne želi ili se "stvarno ne razumije" da više ne živimo u komunističkom društvu u kojem su kršćani bili tretirani kao građani "drugog reda", jer im u javnom životu nije bilo dopušteno prakticirati vjeru.
U izvrtanju činjenica ide se dotle da se ova akcija tretira kao djelovanje Crkve komunističkim metodama, što je apsurd nad apsurdima. Potrebno je promijeniti "stari mentalni sklop" i barem intelektualnim naporom priznati da se hrvatsko društvo mijenja i da nema povratka u prošlost. U hrvatskom pluralističkom društvu mora biti mjesta za sve, pa tako i za kršćane i Crkvu.
Koje je mjesto Crkve u demokratskom društvu?
- Katolička je crkva u zapadnim demokracijama na različite načine prisutna u društvu. Intenzitet i način ovisi o pojedinoj zemlji, primjerice u Njemačkoj, Katolička i protestantske crkve imaju svoje urede pri njemačkom parlamentu.
No, djelovanje Crkve, kao i drugih vjerskih zajednica, nigdje nije ograničeno samo na vjerske stvari. Tako je to bilo jedino u komunizmu koji je, na svu sreću, propao. Sve se više cijeni socijalna ponuda Crkve koja, neopterećena od ideoloških, stranačkih, gospodarskih i raznih drugih interesa, zadobiva sve važnije mjesto u raspravama o važnim društvenim temama. Mislim da hrvatski građani sve više cijene taj novi socijalni govor Crkve, što uostalom pokazuje i potpisivanje peticije.
Zvonimir Despot
