Nakon zagrebačkog prosvjeda nameće se niz pitanja. Je li u društvu zavladala psihoza kao posljedica dugotrajne COVID krize zbog koje su mnogi iscrpljeni, te je i sve više ekscesa. Ako nemamo povjerenja ni u naše vrhunske liječnike i znanstvenike, ako su nevažni cijepljenje i COVID potvrde i epidemiološke mjere, što nam preostaje? Je su li Vlada i Stožer mogli bolje iskomunicirati mjere i biti dosljedniji, te što znači prisutnost političara iz stranaka desnijih od HDZ-a na prosvjedu?
Napadaju se i novinari
Politolog, prof. dr. sc. Zdravko Petak ističe da se na prvu vidjelo da prosvjed podržavaju stranke desnog centra, desnije od HDZ-a te da su ljudi na prosvjedu pokazali snažno protivljenje COVID potvrdama i samoj ideji cijepljenja kao sredstvu suzbijanja COVID-19. Nije, kaže, najbolje u javnosti iskomuniciran značaj COVID potvrda zbog čega su na prosvjedu bili i oni koji nisu antivakseri.
– Prosvjed je pokazao socijalni i politički moment jer prosvjednici odbijaju javnozdravstvene mjere i cijepljenje, a prisutnost stranaka desnijih od HDZ-a na prosvjedu pokušaj je da uzdrmaju HDZ i Vladu. Ako riječi naših vodećih infektologa, imunologa, epidemiologa, HUBOL-a i znanstvenika od kojih ni jedan ozbiljan liječnik i znanstvenik nije rekao da treba prestati s cijepljenjem i da su COVID potvrde nevažne, kao i držanje distance, ne dopiru do ljudi, imamo veliki problem. Bilo je nespretnosti u komuniciranju vladajućih, ali ako nećete vjerovati vrhunskim liječnicima i znanstvenicima, ako se podriva povjerenje u medicinu i znanost, ako ne vjerujete nikome, zajednica ne može funkcionirati. Izraz toga je i ovaj antiprosvjetiteljski huk na prosvjedu, koji je konglomerat različitih interesa i pokazatelj psihoze u društvu u kojem se napadaju i vrijeđaju i novinari, otima im se mikrofon iz ruke, opsjeda se zgrada javne televizije – govori Petak. Komunikologinja i politologinja prof. dr. sc. Smiljana Leinert-Novosel dodaje da su ljudi na prosvjedu bili zbog različitih motiva.
– Jedni su u strahu i bune se protiv mjera za koje drže da im sputavaju slobode, drugi su došli zbog skupljanja političkih poena i da poruče da se ne slažu s postupanjem politike, treći su bili pratnja onima koji se bune i pružaju otpor. Dosad je strategija komunikacije u borbi protiv pandemije imala dobrih, ali i loših strana, od nekonzistentnosti, neobjašnjivih iznimaka do izostanka razgovora s ljudima koji su u strahu i zbunjeni. Sustav povjerenja u upravljanje krizom narušen je ne samo kod nas nego i prema EU, kao i nacionalnim vlastima članica među kojima su i bivše komunističke zemlje. Zato ima prosvjeda i u drugim zemljama. Kad politička tijela upravljaju krizom, iako u njima ima i znanstvenika, ljudi počinju brigu za zdravlje povezivati s političkim ciljevima, što nije dobro – govori Leinert-Novosel. Petak kaže da nije jasno koju ćemo strategiju zauzeti da se izbjegne velik broj smrti i katastrofalan ishod borbe s COVID-19 jer imamo pet puta više smrti na milijun stanovnika od Danske.
– Ako ništa nije važno, ni cijepljenje, ni COVID potvrde, ni javnozdravstvene mjere, što je važno? Kako ćemo izaći iz ove krize? Koja je alternativa? Mi čujemo od stranaka desnice da je autonomija pojedinca neotuđivo pravo, ali što onda znači pripadnosti zajednici i solidarnost? I sam sam pripadao liberalnom pokretu kasnih 80-ih, ali moramo znati da ni jedna zajednica ne može funkcionirati ako je nečija volja apsolutna i ne može autonomna volja pojedinaca ići protiv znanstvenih i stručnih autoriteta, solidarnosti i općeg dobra. Naša sloboda omeđena je i slobodom i pravima drugih ljudi oko nas – ističe Petak, dodajući da je i papa rekao da je cijepljenje izraz ljubavi i brige za sebe i druge, a tu je poruku podržao i nadbiskup Uzinić.
Moraju se znati granice...
Leinert-Novosel dodaje da COVID kriza traje jako dugo, strpljenje ljudi je pri kraju i zato se krizom trebalo upravljati po fazama.
– Javna komunikacija treba pružati nadu, ljudima morate ponuditi nešto za što će se uhvatiti i ići dalje, jer sve drugo vodi do nesporazuma, sumnji i frustracija. Nije dobro što su u krizi i neki znanstvenici iznosili oprečne stavove, što zbunjuje ljude, i što još ima pitanja na koja nemamo odgovore. To sve koriste različiti pojedinci i grupe koji ulaze u to područje, želeći ga iskoristiti za svoje ciljeve. Kad je riječ o stavu Crkve budući da ovdje nije u pitanju vjera, nego znanost treba slušati znanost. I na prosvjedima u EU bile su šarolike skupine ljudi, i lijevi i desni, a kod nas su s desnice bili najglasniji zbog skupljanja političkih poena. No, kad vidite specijalce da čuvaju zgradu javne televizije... Imaju se ljudi pravo buniti, ali moraju se znati granice, zaključuje Leinert-Novosel.
Ne vjeruj ženi loja laže ni plenkiju ni stožeru. 15 000 prosvjednika na trgu tako su izvjestili naši mediji vjerodostojno.