U Španjolskoj započinje NATO-ov summit. Jedna od tema će biti i jačanje pomoći Ukrajini, a veliki uspjeh na samom početku je potpisivanje dogovora između Turske, Švedske i Finske vezanog oko povlačenja veta predsjednika Erdogana za ulazak dviju skandinavskih zemalja u NATO. Što se može očekivati od summita, tema je današnje HRT-ove emisije 'Otvoreno'.
Dekan Sveučilišta Vern Vlatko Cvrtila istaknuo je kako se ovakav rasplet između Turske, Švedske i Finske mogao očekivati.
- Bilo je za očekivati da će Turska insistirati na nekim svojim stavovima. Treba vidjeti sadržaj ove deklaracije koju su oni potpisali. Dakle, to je negdje na sredini između onoga što je Turska tražila i onoga što su Švedska i Finska mogla dati. Vjerojatno je u pozadini bilo jako puno drugih diplomatskih pritisaka, odnosno pregovora. Ja sam siguran da je Turska nešto dobila, zato je krenula u ovu akciju, poručio je Cvrtila.
Sigurnosni stručnjak Marinko Ogorec s Veleučilišta Velika Gorica naglasio je kako smatra da će NATO imati veće koristi od Finske i Švedske, nego što će biti obrnuto. Podsjetio je na to da Finska i Švedska već sada imaju jake, dobro uređene, dobro opremljene i dobro uvježbane oružane snage.
- Koje bi apsolutno mogle dobro braniti njihov prostor, odnosno teritorij. Međutim, ovo je jedno jamstvo kolektivne sigurnosti, kolektivne obrane, koje NATO daje kao takav. S druge strane NATO dobiva dvije velike, kompletno uređene vojne sile u svoj sastav. Njih ne treba previše nadopunjavati niti ih treba opremati. One su već odavno na standardima NATO-a. Ponavljam, mislim da je s ovim dobio više NATO, nego što su dobile Švedska i Finska, dodao je Ogorec.
Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić rekao je kako je očito da se NATO i dalje širi, te da je otvoren za sve demokratske države, koje žele članstvo u tom savezu.
- Ono što je ključno, vjerujem da ćemo čuti i na samom summitu da ne smije biti drugih strana koje će blokirati članstvo u NATO-u u demokratskim državama, koje to žele, poručio je te dodao kako i Švedska i Finska imaju veliku financijsku stabilnost.
- Iako su one bilo dugo vremena središte neutralnosti Europe, s obzirom na to da se radi o dvije izrazito jake države, imale su vojnu i ekonomsku snagu, njima sada treba sigurnost da njihova ekonomija može dalje funkcionirati, kazao je. Isto tako je naglasio kako nije na odmet ni njihovim jakim vojnim industrijama što će sada na jedan ravnopravniji način moći sudjelovati na tržištu NATO članica.
Avdagić je istaknuo kako se nada da će u NATO ući i Bosna i Hercegovina, Kosova, pa onda čak možda i Srbija.
Akrap: I Finska i Švedska već su duboko povezane s članicama NATO saveza
Gordan Akrap s Instituta za hibridne sukobe kazao je kako je ulazak Gruzije u NATO pitanje političkog dogovora. Odnosno, smatra li Europa, odnosno zemlje članice NATO saveza i Europske unije, je li Gruzija zemlja koja se nalazi na teritoriju Europe.
Akrap je rekao kako su i Finska i Švedska već duboko povezane s članicama NATO saveza, te već sjede na sastancima samo bez prava glasa.
Vanjskopolitički komentator HRT-a Tihomir Vinković rekao je kako se na summitu u Madridu očekuje i usvajanje strateškog koncepta, odnosno geopolitičke uloge NATO saveza u idućem desetljeću.
- Naravno, da će se to morati modificirati. Prvi puta će se Kina spomenuti u strateškom dokumentu NATO-a, kao država koja može predstavljati određenu ugrozu, jer Peking ne dijeli iste vrijednosti kao i NATO. To je rekao Stoltenberg, poručio je Vinković.
Istaknuo je kako je na summitu španjolski premijer kazao kako je potrebno zaštiti vrijednosti NATO-a, a to su sloboda, demokracija, razmjena mišljenja, višestranačje i naravno sigurnost, koja se temelji na poretku i pravilima. Ustvrdio je i to da NATO želi partnerski djelovati i na indo-pacifičkom području.
VIDEO:
