Moramo promijeniti način djelovanja, način razmišljanja i način života. Svatko od nas može doprinijeti, tako da recimo na posao ide pješice, biciklom ili javnim prijevozom umjesto automobilom, oni koji si to mogu priuštiti mogu staviti sunčanu elektranu na krov ili ugraditi dizalicu topline, svi možemo paziti što jedemo. To je nekakav okvir koji nam daje ideju o tome što mi kao pojedinci možemo napraviti – riječi su kojima je Nives Mornar iz Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba otvorila panel-raspravu "Što možemo učiniti i kako?" održanom u sklopu Večernjakove konferencije "Klimatske promjene – sadašnjost, a ne budućnost", a koja je organizirana u suradnji sa zagrebačkim PMF-om.
Na panelu su sudjelovali i glavni meteorolog HRT-a Zoran Vakula, Goran Čačić, ekspert za obnovljive izvore energije u Zelenoj energetskoj zadruzi (ZEZ) i Terra Hubu Croatia, Matijana Jergović s Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar i Marijana Kletečki Radović, izvanredna profesorica na zagrebačkom Pravnom fakultetu.
Spremni na odricanje?
Novinarka Večernjeg lista Petra Maretić Žonja koja je moderirala ovaj panel potom je pitala jesu li pojedinci spremni na odricanje i potencijalno smanjivanje kvalitete života kako bi generacijama koje dolaze ostavili očuvaniji planet.
– To ovisi o pojedincu, mnogima željeznica i tramvaj nisu privlačan način putovanja. Nas nitko kao pojedince ne uči kako se boriti protiv klimatskih promjena, u to krećemo jedino ako sami osjećamo tu neku potrebu da nešto promijenimo. Puna su nam usta da je naša službena politika da do 2050. trebamo biti klimatski neutralni, ali što to uopće znači, koje su to politike, što te politike od mene kao pojedinca traže da ja učinim sa svog područja djelovanja. Puno je tu nepoznanica, a vrijeme nezaustavljivo teče – upozorila je Nives Mornar. Zoran Vakula pokušao je objasniti koliko je zahtjevno pridobiti povjerenje publike kada su u pitanju klimatske promjene.
GALERIJA Konferencija Klimatske promjene, sadašnjost i budućnost, u organizaciji Večernjeg lista
– Teško je, ali iskreno ne znam postoji li medij koji u Hrvatskoj, a i šire pokriva toliko tema o klimatskim promjenama kao što to čini HRT, od društvenih mreža do TV programa do brojnih radionica i čega sve ne. Možda je Rezolucija Zemlja jedna platforma koja bi to sve mogla odvesti korak dalje i nadmašiti i HRT, ja bi to volio – kazao je Vakula koji se potom samokritično upitao tko je on da priča o klimatskim promjenama s obzirom na to da je na konferenciju došao automobilom i da je ispisao tri stranice papira za pripremu za panel-raspravu.
– Nisam savršen, daleko od toga, ali trudim se dati barem nešto, pa tako nikada po autocesti ne vozim preko 130 kilometara na sat. Kada je u pitanju razina države, zašto ne bismo zabranili sječu šuma u sljedećih pet godina, jer one su izvor kisika i upijaju ugljični dioksid. A i na medijima je da stalno ponavljaju i ponavljaju tu jednu, nekima, već dosadnu jednu te istu priču, ali ne na bombastičan način, jer je to jedini način – smatra Vakula. A koliko su građani uopće zainteresirani za korištenje obnovljivih izvora energije?
– Zainteresirani su, ali ne može si svatko priuštiti dizalicu topline ili kućnu solarnu elektranu, a ima i onih koji ju nemaju gdje postaviti. Generalno u Hrvatskoj nisu problem propisi i načelne vizije, problem je praksa. Ovdje govorim kao predstavnik dvije udruge u kojima maksimalno pokušavamo motivirati građane da preuzmu u svoje ruke ono što mogu preuzeti kad je u pitanju proizvodnja energije. U Hrvatskoj su zakonom omogućene energetske zajednice građana još prije dvije godine, ali do danas nije osnovana niti jedna. Razgovarajte sa susjedima, pokrenite se, skupite i zajedno otvorite malenu solarnu elektranu, nije čak potrebno ni da imate prostor ispred ili iza vaše zgrade – govori Čačić.
POVEZANI ČLANCI:
Matijana Jergović upozorila je kako klimatske promjene utječu i na zdravlje, a da je najbolji savjet kako se održati zdravima i onaj najopćenitiji – živjeti zdravo, biti tjelesno aktivan, vježbati. Kada su u pitanju "nove" bolesti, ne trebamo se toliko bojati njih, jer teško da će se pojaviti neki novi COVID-19, nego onih starih koje nam se sve češće i češće vraćaju. A kako je osim zdravstvenog važan i socijalni aspekt klimatskih promjena upozorila je Marijana Kletečki Radović.
Ranjive skupine
– Bogati ljudi zagađuju okoliš, a siromašni ljudi trpe posljedice. Trebamo svi skupa početi razmišljati o ekologiji kao o socijalnoj pravdi. Moje iskustvo je da je važno provoditi istraživanja vezana uz utjecaj klimatskih promjena na ranjive skupine kako bismo onda imali snažnije argumente za zagovaranje politike koje onda uključuju takva mišljenja, a onda i rješenja na koji način možemo pomoći ljudima koji se nalaze u tim ranjivim skupinama – zaključila je prof. Kletečki Radović.
Više zelenih tema pronađite na Rezolucija Zemlja gdje u samo nekoliko klikova možete posaditi stablo!
