Uglavnom imućnije osobe (80 posto njih) šalju svoju djecu na visokoobrazovni studij, dok se tek trećina djece siromašnih obitelji školuje u visokoobrazovnim institucijama, istraživanja su o dostupnosti fakultetskog obrazovanja na globalnoj razini.
U većini zemalja studentsku populaciju čine osobe potekle iz srednje i visoke klase, a pripadnici socijalno ugrožene kategorije društva te oni s nižim primanjima rijetko participiraju u visokom obrazovanju, iznio je Predrag Bejaković s Instituta za javne financije na danas održanom Okruglom stolu "Pristup obrazovanju kao odrednica socijalne uključenosti."
Bejakovićevo izlaganje kako je studiranje privilegij bogataša koji se sve više prelijeva i na Hrvatsku potkrijepio je i Thomas Farnell iz Instituta za razvoj obrazovanja ističući da je jednakost pristupa obrazovanju globalni problem, aktualiziran posljednjih godina kroz dokumente Europske unije te Bolonjski proces, ali koji ostaje samo slovo na papiru. U stvarnosti, objasnio je Farnell, događa se situacija da sve više - samo bogati studiraju.
- Jednakost pristupa obrazovanju nije prioritet u politikama državnih institucija niti u politikama visokih učilišta te će visoko obrazovanje postati privilegij visokorangiranih društvenih skupina i na taj način akumulirati društvene nejednakosti - komentirao je na okruglom stolu.
Uzroci nejednakosti - prijašnje obrazovanje, financije i upisne politike
Uzroci nejednakosti u studiranju leže, prema izrečenome, na okruglom stolu na prijašnjem obrazovanju, (Uspjeh u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju koji je niži prema istraživanju u siromašnijih članova društva) , financijskim preprekama (školarine, studijski troškovi te životni troškovi postaju previsoki da se nastavi školovanje) i upisnim politikama (ne bi se smjeli isključivo temeljiti na uspjehu prijamnog ispita što je trenutačno slučaj u Hrvatskoj).
Hrvatska ima 7,8 posto visokoobrazovanih osoba, Nizozemska 40 posto, a europski je prosjek više od 20 posto osoba s fakultetskom diplomom. Od 170 tisuća studenata na hrvatskim sveučilištima, samo 2000 njih prima stipendiju koja iznosi mjesečno od 500 do 800 kuna. Predstavljeni su i podaci o akademskoj slici Hrvatske.
Društvo sa sedam posto visokoobrazovanih ima ozbiljan problem
Nakon studentskog bunta budućih akademaca koji su mu se odazvali vlastima poručivši da je riječ samo o prvoj fazi borbe za besplatno školovanje, Luka Juroš iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa ističe kako je potpisana odluka o imenovanju Povjerenstva za ustrojavanje novih pravila za obrazovanje u Hrvatskoj, sa zadaćom izrade novog modela financiranja troškova studiranja u Hrvatskoj.
Cilj prema kojem se ide s osnivanjem ovog povjerenstva, objasnio je Juroš, jest da visoko obrazovanje svakom studentu bude besplatno na početku studiranja, a da se daljnji troškovi studiranja uvjetuju ocjenama i postignutim rezultatima tijekom obrazovanja.
Aleksandar Štulhofer s Filozofskog fakulteta u Zagrebu ističe da svi mi živimo u zemlji ograničenog resursa gdje su osobe koje odlučuju prečesto rasipne i korumpirane, te sve njihove odluke treba promatrati kroz tu prizmu. Komentirao je i kako društvo sa sedam do osam posto visokoobrazovanih ima ne samo gospodarski nego i znatno veći problem zbog čega se stvara opća neobrazovanost društva.
Rasipanje sredstava su i besplatni udžbenici za sve, ocijenio je držeći da treba zadržati poticajni sustav školarina, ali i stipendija, čija sredstva će se prikupljati od studenata koji nemaju tako dobre ocjene i čiji roditelji mogu financijski pratiti troškove studiranja svoje djece.
