Napad stršljena na učenike i učiteljice zagrebačke osnovne škole koji su u četvrtak išli na terensku nastavu na Medvednicu neugodno je iznenadio javnost. Kakvu opasnost predstavljaju stršljeni i što možemo učiniti kako do napada ne bi došlo, otkrio je predsjednik udruge Pčelinjak Dražen Jerman za Večernji TV. Emisiju je vodila Petra Balija.
"Nije ništa pošlo po krivu. Treba samo znati ponašanje stršljena, kao i svake druge životinje u prirodi. Na ulazu u košnicu su stršljeni čuvari, njih bude četiri-pet. Oni kad vide nešto što njima ne paše, oni uzbunjuju ostale stršljene u košnici koji potom izlaze i napadaju ono što misle da im smeta. Protok vremena od prolaza te grupe do napada je bilo to dok su oni dignuli uzbunu pa su ovi navalili. To je nešto normalno. Ali ako ih nitko ne dira i ne približava im se, ne bi trebalo biti opasnosti".
Na pitanje može li stršljen napasti bez da ga se ne dira, ugledni stručnjak je napomenuo kako se može to dogoditi.
"Moguće je da ga iziritirate s nečime dok je on u prirodi. Uvijek postoji mogućnost. Nađete mu se u koridoru i počnete lamatati. Evo, bio je slučaj. Stršljeni su bili u bali sijena i kad su krenuli je micati, oni su se uzbunili. Ne možemo uvijek vidjeti gnijezdo, a ne možemo mi predvidjeti njihovo ponašanje. Iz čistog mira teško, jer ljudi kad ih vide, počnu paničariti i lamatati s rukama", kazao je Jerman i istaknuo da moramo naučiti živjeti s kukcima i životinjama.
Osvrnuo se na jučerašnji napad na učenike.
"Dijete nije bilo alergično, već je imalo reakciju na ubod što je normalna pojava. Alergija je ipak nešto drugo, a naši ljudi to često brkaju. Reakcija na ubod je oteklina, to je lokalno. Imamo to i u nalazu liječnika. Alergijska reakcija je kad dođe do gušenja, nesvjestice. Nama pčelarima koji imamo stotine uboda natekne mjesto uboda. Drago mi je što je taj nalaz objavljen da ljudi vide da stršljen nije tolika opasnost koja se predstavlja. Moram i medije malo pokuditi koji uvijek traže dramatičnost. Postoje ljudi koji imaju alergijsku reakciju, moraju imaju nalaz interniste za to."
Na pitanje koja je prva pomoć kod uboda, Jerman ističe da treba pratiti stanje i da je posve u redu otići kod liječnika.
"Unatoč njegovom izgledu, nužno je reći da stršljen ima slabiji otrov i od pčele i od ose. Ubod puno jače boli jer je deblji žalac. Bitan je u prirodi. Kazna u Njemačkoj za uništavanje gnijezda je 10 tisuća eura, onda možete zamisliti koja je vrijednost tog kukca. Vrlo je važan. Ne smijemo previše dirati u prirodu", istaknuo je.
Naveo je i koji su simptomi uboda kad je nužno otići kod liječnika.
"Ako dođe do poremećaja disanja, ako dođe do fućkanja u plućima...Postoji osip koprivnjača, a to su crvene fleke po tijelu koje problijede na dodir. To su alergijske reakcije. Tahikardija, recimo. Nesvjestica. To su već ekstremi. Ako je samo opeklina i svrab, onda to ne bi trebalo biti ništa strašno. Pa ne idete kod liječnika kad vas upikne komarac. Neznanje ljudi stvara strah. Organizirali smo radionice u suradnji s gradom Zagrebom i pojave se tri čovjeka jer se ne žele educirati. Kad se nešto dogodi, onda je panika".
Kazao je da su stršljeni svugdje prisutni i da to o njihovoj najezdi ovisi o tome koliko će biti hrane.
"Najčešće ih se može naći na tavanima, šuplje drveće, poljski WC-i, garaže. Nema gdje ih neće. Ako vidi rupicu, on će tamo napraviti gnijezdo ako misli da je siguran. Stršljeni se ne vraćaju u isto gnijezdo. Nema straha. Oni su u kolovozu i rujnu u naponu snaga, a sad već pada populacije. Dolazi zima", kazao je.
10 000 eura!? Skuplje njihovo gnijezdo nego nečija kuća.