U sklopu poznatog projekta Svijetle pruge na prostoru pokraj lugarnice „Rogović kut“ na Bilogori, nedaleko od Velikog Trojstva, traje osmodnevna umjetnička radionica na otvorenom. Studenti kiparstva predvođeni profesorom Slavomirom Drinkovićem, dugogodišnjim voditeljem radionice, rade na izradi skulptura u drvetu koje će po dovršetku postati sastavni dio već postojeće bogate zbirke umjetničkih instalacija.
Pogođena tema
Naime, u prethodnih devet godina izrađeno je 50-ak skulptura koje su kao svojevrsne galerije na otvorenom postavljene na nekoliko lokacija, od onih uz prometnicu po Bilogori do bjelovarskih parkova i javnih površina u Velikom Trojstvu i Velikom Grđevcu.
– Tema radionice je pokret kretanja, a studenti su se trebali referirati na prolaz vlaka na prijelazu u V. Trojstvo. Zadatak im je napraviti nešto što upozorava, što skreće pozornost i što će dati značenje tom prostoru i obogatiti ga – kaže Drinković dodajući da u radionici ove godine sudjeluju tek tri studentice zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti i jedan student sa Indiana univerziteta u američkoj Pensilavaniji koji je podrijetlom iz naših krajeva i kojem je ovo prvi posjet Hrvatskoj. Izrađujući zanimljive instalacije pod nazivima “Bijeli šum”, “Strašilo”, “Žuti znak” i pogotovo “Pruga u zraku”, studenti su se, premda im to nije bila namjera,uklopili u današnji trenutak u kojem se po tko zna koji put iznova aktualizira izgradnja pruge zvane čežnja. Ovaj projekt bi se u budućnosti, ističe Drinković, mogao povezati sa sličnom radionicom na Hvaru te bi ih se moglo nastaviti zajedno razvijati u okviru europskih projekata.
Pod zaštitu države
– Život ovog projekta isključivo stoji na lokalnoj zajednici. Ona bi ga trebala iskoristiti i okrenuti u svoju korist, kako bi se vratilo ono što je u njega uloženo – ističe dodajući da su još prošle godine započeli razgovore s ministarstvima kulture i turizma o tome da se zbirka skulptura stavi pod zaštitu države. Riječ je o zbirci respektabilne vrijednosti koju uz ostale čine djela i nekoliko velikih hrvatskih umjetnika poput akademika Ivana Kožarića, Zlatka Kesera i Nikole Koydla.
– Ključ za oživotvorenje ove zbirke i muzeja na otvorenom trebao bi biti jedan kvalitetan turistički proizvod koji bi u zajedničku cjelinu upakirao sve potencijale koje ima ovaj kraj – zaključio je Drinković uz opasku da ovdje treba dovesti ljude jer ako to nitko ne koristi onda to nikom ni ne treba.
