Rujan je već treću godinu zaredom rezerviran za provedbu državnog projekta subvencioniranih kredita preko kojega je oko 5,5 tisuća građana kupilo stanove ili kuće! Svima njima država plaća 30 do 51 posto mjesečne rate kredita pet godina kako bi im pomogla da se lakše skuće! No, vrijeme je pokazalo da su najbolje prošli ljudi, njih oko 2300, koji su 2017. godine prvi uletjeli u državni program jer su tada kvadrat stambenog prostora u Zagrebu plaćali 1242 eura, u Zadru 1251 euro, Varaždinu 996 eura, Osijeku 787 eura, Splitu, Rapcu, Podstrani i Opatiji oko 1500 eura, a najskuplji kvadrati 2017. plaćani su na Hvaru (2088 eura) i Malom Lošinju (1720 eura).
Podivljale i cijene najma
Spomenute podatke objavio je APN na početku 2018., a iznosi predstavljaju prosječnu vrijednost za, u pravilu, nešto skuplje stanove i jeftinije kuće. Otad je počeo stampedo rasta cijena, tako da se u većini zagrebačkih kvartova za kvadrat stana traži oko 2000 eura po kvadratu. Općenito su podivljale i cijene najma stanova, kao da živimo u prosperitetnim europskim gradovima u koje se, u potrazi za poslom i boljim životom, godišnje doseljavaju deseci tisuća mladih sa svih strana svijeta. Dobitnike ovogodišnjih subvencija, a moglo bi ih biti oko tri tisuće, kao i lani, za utjehu će dočekati nešto niže kamatne stope, no ipak ne toliko niske da bi pokrile skok cijena. Ponuđene kamatne stope iznose od 2,19% u najpovoljnijoj državnoj Hrvatskoj poštanskoj banci do maksimalnih 3,75% u nekoliko manjih banaka.
Najviše kamatne stope iznose oko tri posto, što je povoljnija cijena zaduživanja od one koja se nudi redovitim klijentima banaka ili kamate koju plaćaju stari korisnici stambenih kredita. Ima banaka u kojima su kamate na stare kredite i više od pet posto, kao da se radi o potrošačkim kreditima. Usporedbe radi, banke posuđuju državi kratkoročne pozajmice (trezorske zapise) gotovo beskamatno, uz kamatnu stopu od samo 0,08 posto.
Ljudi koji žive od prodaje stanova pokušavaju spustiti loptu na zemlju te upozoravaju da su očekivanja prodavatelja nekretnina nerealna. No, u tome vjerojatno neće još uspjeti jer potpredsjednik Vlade Štromar na proljeće najavljuje novi natječaj. Prema oglasniku Njuškalo, prosječna tražena cijena kvadrata stana u Zagrebu je u srpnju iznosila 2048 eura, odnosno za 9 posto ili 175 eura je veća u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Tražene cijene stanova rasle su i u ostalim većim hrvatskim gradovima. Tako je prosječna cijena kvadrata stana u Splitu u 12 mjeseci skočila za osam posto i u srpnju iznosila 2890 eura. Prosječna tražena cijena kvadrata stana u Rijeci je u srpnju iznosila 1579 eura, a u Osijeku prešla je tisuću eura za kvadrat. Najveći godišnji rast prosječnih traženih cijena stanova u kontinentalnom dijelu zabilježen je u Bjelovaru. Ondje je u srpnju prosječna tražena cijena kvadrata stana iznosila 953 eura, odnosno čak je 15 posto viša nego prije 12 mjeseci. S druge strane, najveći postotni godišnji pad prosječnih cijena zabilježen je u Krapini gdje je cijena kvadrata stana bila 876 eura, osam posto manja nego prošle godine. Uz Krapinu, godišnji pad cijena stanova zabilježen je u Gospiću, Virovitici i Vukovaru, koji je ujedno i najpovoljniji među većim hrvatskim gradovima s prosječnom cijenom od 594 eura za kvadrat stana.
Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama Hrvatske gospodarske komore, upozorio je da je pogrešno donositi zaključke na temelju traženih cijena.
– Koliko je nerealna ponuda na tržištu govori i podatak da se tek svaka šesta stambena nekretnina proda tijekom jedne godine od oglašavanja – ističe Ranilović.
Osječanima povoljno
Tomislav Kokotec iz TIM nekretnina u Varaždinu kaže da je zbog državnih subvencija tržište postalo dinamičnije. Potražnja, otkad se uključio APN, raste od 10 do 15 posto, a ove godine čak i do 20 posto. Najtraženiji su manji trosobni stanovi od 50 do 70 kvadrata. Traže se i manji jednosobni od 40 kvadrata, kakvih nedostaje na tržištu.
– U Varaždinu i Ivancu je nestašica – ističe Kokotec. U Međimurskoj županiji nedostaju stariji stanovi, a novogradnje ima dovoljno jer se puno gradi.
– Štromarovi krediti dosta utječu na tržište, osjeti se veća potražnja, posebno u srpnju i kolovozu koje čekaju mladi koji žele poticaje – kažu u KTB nekretninama. U Čakovcu su najtraženiji manji trosobni stanovi od 60 do 80 kvadrata. Prosječna cijena novog stana iznosi od 1400 do 1500 eura po kvadratu, a starijih, ovisno o stanju, od 850 do 1100.
Tržište nekretnina u Osječko-baranjskoj županiji oživjela je, uz državne poticaje, i jedinstvena županijska subvencija. Za kupnju stana ili nekretnine na tom području, Osječko-baranjska županija građanima subvencionira jedan posto kamate na kredit. Župan Ivan Anušić “nabacio je lopticu” tako i gradovima i općinama te ih pozvao da se i oni uključe s dodatnih jedan posto. Mnogi su prihvatili, pa tako i Grad Osijek. Rezultat: Osječani će, primjerice, kamatu na stan plaćati jedan posto, ili čak i manje, ovisno o banci.
Osijek se, s druge strane, i dalje suočava s valom iseljavanja, pa se mnogi rješavaju nekretnina. Kupcima se nudi sve i svašta, a cijene su od 700 do 1100 eura po kvadratu. Zanimljivo je, pak, da se vrlo slični stanovi, i kvadraturom i godištem, prodaju po cijenama koje se razlikuju 10.000 ili čak 20.000 eura.
U Belom Manastiru, jedinom baranjskom gradu, kuća spremna za život može se kupiti već za 40.000 eura
Nažalost, uz ostalo, i zbog famoznih poticaja za kupovinu stana u gradovima mladi odlaze sa sela.