Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) u ponedjeljak od 7.30 sati u svojim prostorijama započela je zaprimati zahtjeve za subvencioniranje stambenih kredita, koje su uime svojih klijenata donijeli dostavljači pojedinih banaka.
Prema podacima dostavljenima od zaštitarske službe, formirala se lista redoslijeda ulazaka dostavljača pojedinih banaka. Kako se moglo čuti, pojedini dostavljači su pred zgradu APN-a stigli već jučer u večernjim satima, pri čemu je za APN bilo mjerodavno tko se s prvim minutama današnjeg dana zatekao prvi pred zgradom.
Prema neslužbenim podacima, prva na redu u 7.30 sati za predaju dokumentacije u urudžbeni ured bila je Erste banka, koja je predala 203 zahtjeva, slijedi Zagrebačka banka s 343 zahtjeva, Privredna banka Zagreb s 283, Hrvatska poštanska banka s 34, OTP banka s 44 te, zaključno s trenutkom dok je novinarima bio dopušten boravak u prostorijama Agencije, Splitska banka s 31 zahtjevom.
APN je u petak u javnim glasilima i Narodnim novinama objavio Oglas o početku subvencioniranja stambenih kredita u kojem je podsjetio da će se zahtjevi razmatrati prema vremenu zaprimanja potpunih zahtjeva u APN-u, a odobravat će se do utroška planiranih sredstava. Kako je ranije već istaknuto, država je u proračunu za ovu godinu osigurala sredstva za tu namjenu u iznosu od 17,5 milijuna kuna.
Zahtjev za subvencioniranje stambenog kredita građani predaju u banku u kojoj žele podići stambeni kredit, a Banka je u roku od osam dana od podnesenog zahtjeva dužna odlučiti ispunjava li podnositelj zahtjeva uvjete za davanje kredita te svu potrebnu dokumentaciju proslijediti APN-u, koji potom utvrđuje je li zahtjev potpun te donosi odluku o odobravanju ili neodobravanju subvencija koju dostavlja banci.
Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja objavilo je u petak da od ukupnih sredstava namijenjenih subvencioniranju stambenih kredita veći će dio, 75 posto, biti namijenjen za kupnju stana, a 25 posto za kupnju ili izgradnju kuće, dok se po pojedinoj banci isplata ograničava na ukupno najviše do 20 posto predviđenih sredstava.
Na novinarsko pitanje o tome ograničenju, s obzirom na to da u natječaju sudjeluje 10 banaka, pomoćnica ministra graditeljstva i prostornog uređenja Maja-Marija Nahod kazala je da je tu odluku ministar Štromar donio da se ne bi dogodilo, kolokvijalno rečeno, da klijenti jedne banke preuzmu sve subvencije.
"Kada prođe 30 dana, onda se vraćamo na prvobitni popis prema redoslijedu prijave i nakon toga će banke koje su bile prve na redu bez daljnjih ograničenja u postotcima u raspoloživim sredstvima po subvencijama ostvariti korist za svoje klijente", kazala je Nahod.
Upitana pribojava li se Ministarstvo tužbi zbog uvedenog ograničenja, Nahod je kazala da se ne boje "jer su sve radii po zakonu". "U zakonu ima jedan članak koji govori o tome da će ministar odlukom propisati raspodjelu sredstava", pojasnila je Nahod.
Na pitanje očekuje li da će s obzirom na broj zahtjeva banaka krediti ''planuti'' već danas, Nahod je kazala da će za nekoliko dana biti ''pametniji pa ponuditi odgovor na to pitanje''. Upitana o tome mogu li građani očekivati ovu mjeru i iduće godine, kazala je da bi s odgovorom na to pitanje također pričekala ''da se vidi što će se dogoditi s ovim prijavama'.
Direktor APN-a Slavko Čukelj na pitanje kada su klijenti najranije mogli predati zahtjev banci za kredit, kazao je da nije javna tajna da su to klijenti činili i daleko prije donošenja ovog zakona. "Što se tiče APN-a, mi na to nemamo utjecaja, za nas je mjerodavno ovo što je ušlo danas u našu kuću", rekao je Čukelj.
Upitan kako je to moguće s obzirom ba to da su se tek prošli ponedjeljak doznala imena kreditnih institucija s kojima će Agencija surađivati, kazao je da su pripreme u svim bankama i cijela javna rasprava tekle daleko ranije. "Ponavljam, mi smo provedbena agencija i nemamo nikakvu kontrolu, niti nas je zakon to ovlastio, nad time kad je koji zahtjev došao do banke", istaknuo je Čukelj.
U subvencioniranju stambenih kredita sudjeluje deset banaka – Hrvatska poštanska banka (HPB), Erste&Steiermaerkische banka, Podravska banka, OTP banka, Zagrebačka banka (ZABA), Privredna banka Zagreb (PBZ), Splitska banka, Karlovačka banka, Istarska kreditna banka Umag i Raiffeisen bank Austria.
Najnižu kamatnu stopu za kredite u eurima, od 3,04 posto, ponudio je HPB, dok je PBZ ponudio najnižu kamatnu stopu za kunske kredite, 3,35 posto.
Za subvencionirane kredite mogli su se prijaviti hrvatski državljani koji nisu stariji od 45 godina te koji, kao i njihovi izvanbračni partneri, supružnici i neformalni životni partneri, u vlasništvu nemaju nekretninu, odnosno koji u vlasništvu imaju samo jednu nekretninu, ali je prodaju radi kupnje veće. Tom mjerom olakšat će se otplaćivanje stambenog kredita prve četiri godine tako da će država putem APN-a bankama uplaćivati pola iznosa mjesečne rate.
Subvencioniranje kredita odobravat će se za kupnju stana ili kuće, odnosno za gradnju kuće, čija cijena s PDV-om ne prelazi 1.500 eura po metru četvornom. Cijena može biti veća, ali se u tom slučaju razlika neće subvencionirati. Osim za kupnju prve kuće ili stana, subvencija se može dobiti i za kupnju većeg stana. Manji stan mora biti jedina nekretnina i mora se prodati u roku od dvije godine.
Maksimalan iznos kredita ograničen je na 100 tisuća eura. Stambeni kredit može biti veći od tog iznosa, ali se neće subvencionirati. Također, rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina.
U slučaju da podnositelj zahtjeva ili član njegova obiteljskog domaćinstva imaju utvrđeni invaliditet od najmanje 50 posto, rok za subvencioniranje produljuje se za godinu dana, a za svako rođeno ili posvojeno dijete za dvije godine.
Pljačka javnog novca se nastavlja. Ja kao porezni obveznik nemam koristi od privatne kuće, i kao takva ona ne spada u javno dobro te se ne smije financirati javnim novcem. Političari u modernim državama više ne rade svoj posao, aa to je zaštita života, slobode i imovine te osiguranje javnih dobara i usluga građanima. Umjesto toga kupuju glasove glume, glume humaniste sa tuđim novcem, provode marksističke ideologije, guše slobodu govora, štite privatne interese raznih manjina... Do kad?