Trebaju li kandidati za suce prolaziti sigurnosnu provjeru kao što je prolaze kandidati za neke druge poslove kako bi se utvrdilo postoje li zapreke da netko do 70. godine obnaša dužnost suca? Od 1. rujna 2015. na snazi je obvezna sigurnosna provjera kandidata, premda se Udruga hrvatskih sudaca tomu protivila pa ubrzo tražila i ocjenu o ustavnosti odredbi. Iako se Ustavni sud još nije izjasnio, Ministarstvo pravosuđa, očitujući se na primjedbe iznesene na e-savjetovanju o prijedlogu izmjena Zakona o Državnom sudbenom vijeću, stavilo je primjedbu prema kojoj će se nakon dvije i pol godine ukinuti sigurnosne provjere, kao što su nedavno i najavili u razgovoru za Večernjakov Obzor. Na primjedbe sutkinje Visokog trgovačkog suda Jelene Čuveljak da takvu vrstu provjere kandidata ima još samo Slovačka, Ministarstvo je objavilo da će njezin prigovor biti prihvaćen “zbog primjedbi Europske komisije”.
Kako otkriti slabost suca?
– Ne sjećam se je li možda došla kakva primjedba iz Europske komisije, ali ona u svakom slučaju nije za to nadležna – kaže bivši ministar pravosuđa Orsat Miljenić (SDP), koji nam je na traženje njegova komentara najave o ukidanju sigurnosne provjere uzvratio protupitanjem: – Želite li vi da netko tko je recimo kockar, postane sudac ili državni odvjetnik!? A drugog načina da to provjerite, osim sigurnosne provjere, nema. Doista ne vidim problem u tomu da se nekoga tko želi ući u sudačku ili državnoodvjetničku profesiju sigurnosno provjeri – obrazložio je Miljenić svoj stav dodajući da su naše sigurnosne provjere, s obzirom na primijenjene standarde, priznate na razini EU i NATO-a, što govori da nešto i znače. Stoga, inzistira na pitanju mehanizma sprečavanja ulaska kockara ili osoba s drugim slabostima koje sa sigurnosnog gledišta mogu biti problematične.
– Sami suci trebali bi inzistirati na toj procjeni jer se time podižu standardi i poboljšava inače jako loša percepcija sudstva – niže Miljenić argumente zbog kojih je sigurnosna provjera kandidata za suce i uvedena, kao i za kandidate za Vrhovni sud koji nisu pravosudni dužnosnici.
Što na ukidanje takve vrste provjere kažu u Sigurnosno-obavještajnoj agenciji koja ih provodi? Odgovoreno nam je da SOA na to nema komentar. Međutim, iscrpno nam je odgovoreno na ostala pitanja, vezana i uz nedavnu provjeru kandidata za suce Vrhovnog suda. O sigurnosnim provjerama ističu da se provode “s ciljem jačanja sigurnosti organizacija, odnosno sprečavanja da pojedinci za koje postoje sigurnosne zapreke dođu u dodir s osjetljivim podacima ili da se na osjetljiva i važna radna mjesta u državnim tijelima imenuju osobe za koje postoji rizik od zloporabe radnog mjesta ili dužnosti, prava ili ovlasti na štetu nacionalne sigurnosti ili interesa RH”. Uz to i oni su napomenuli da sigurnosne provjere pridonose jačanju povjerenja građana u rad državnih tijela te daju dodatni legitimitet osobama na odgovornim dužnostima. SOA provodi tu provjeru, a Hrvatski sabor je taj koji određuje za koje će vrste dužnosti biti propisana obveza provjere.
Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti:
SOA nam je odgovorila, što i Miljenić ističe, da njezina uloga nije odlučujuća, kako se to inače ističe u sudačkim redovima. “SOA provodi sigurnosnu provjeru te podnosi izvješće o sigurnosnoj provjeri tijelu koje je provjeru tražilo. Ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka ne donosi SOA, već tijelo koje je zatražilo provođenje sigurnosne provjere, a na temelju izvješća SOA-e. S obzirom na to da SOA nije ta koja donosi odluku o postojanju sigurnosnih zapreka, niti određuje za koje kategorije osoba će se provjere provoditi, nikako se ne može govoriti da SOA “kadrovira” u slučaju sudaca ili bilo koje druge kategorije osoba, odgovoreno nam je iz SOA-e na pitanje o prigovorima sudaca. Tako i o kandidatima za suce Vrhovnog suda temeljem izvješća SOA-e o rezultatu sigurnosne provjere, ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka za svakog kandidata donosi DSV. Ta se “temeljna provjera” provodi i za uskočke suce i državne odvjetnike, i to najšira provjera prvog stupnja, koja vrijedi za osobe koje se primaju na rad u specijaliziranim tijelima za suzbijanje organiziranog kriminala, nasuprot najužoj provjeri trećeg stupnja. Kandidati za suce Vrhovnog suda prolaze provjeru drugog stupnja. Ne bi li i oni trebali proći jednako široku provjeru jer, na kraju, uskočki predmeti stižu i na Vrhovni sud.
– Mislim da bi i za vrhovne suce trebala biti provjera prvog stupnja, odnosno jednaka za sve u uskočkoj vertikali, od policajaca do sudaca. Zbog toga uskočki kadar dobija i veću plaću – podsjeća Miljenić, što su isticali i neki suci kao argument za izmjenu sustava plaća za suce koji prolaze sigurnosnu provjeru. Temeljna razlika u stupnjevima provjere je u tomu što se s provjeravanom osobom kod provjere prvog stupnja obvezno provodi razgovor, a pri provjeri drugog stupnja to se radi samo ako tako procijeni SOA. Pri provjeri prvog stupnja moguće su i tajne mjere, a pri provjeri trećeg stupnja nema terenskih provjera već se one provode uvidom u raspoložive baze podataka. Provjeravana osoba mora dati pristanak na provjeru te ispunjava standardizirani upitnik, ovisno o vrsti i stupnju sigurnosne provjere. SOA zatim provjerava istinitost unesenih navoda u upitnike, inače objavljenih i dostupnih. I potpisnik ovih redaka prije pet godina prošao je sigurnosnu provjeru koju prolaze kandidati za članove Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa, dakle, kakvu prolaze i kandidati za suce Vrhovnog suda, pa i iz osobnog iskustva možemo reći da nije boljelo. A za integritet osobe izložene sudu javnosti nije naodmet što se može pohvaliti pozitivnom ocjenom sigurnosne provjere, koja nakon pet godina više ne vrijedi, već se provjera periodično obnavlja.
Ali, suci su posebna kategorija i u svim demokratskim zemljama imaju poseban tretman radi očuvanja njihove samostalnosti i neovisnosti, osobito u odnosu na preostale dvije vlasti, zakonodavnu i izvršnu.
Kolakušić o eliminaciji sudaca
Stoga, kad je uvođena sigurnosna provjera za suce, sudac Mislav Kolakušić u e-savjetovanju tomu se protivio s gledišta principa trodiobe vlasti.
– Obavještajni sustav pod ingerencijom je izvršne vlasti pa takve provjere mogu biti korištene za “tihu eliminaciju sudaca koji misle svojom glavom”, i to bez ikakva obrazloženja – prigovarao je Kolakušić. U međuvremenu snašle su ga inicijative za “tihu eliminaciju” iz sudačkih redova zbog njegovih kritičkih javnih istupa vezanih uz ovrhe i Agrokor.
I Udruga hrvatskih sudaca tada je prigovarala da se dodavanjem novih uvjeta izvršna vlast protuustavno miješa u sudbenu, što podsjeća na nekadašnju “moralno-političku podobnost”, koja se lako pretvori u eliminaciju “nepodobnih””.
– Kako!? – čudi se tomu Miljenić jer danas i kao član DSV-a zna da temeljem izvješća SOA-e DSV donosi odluku o tomu postoji li sigurnosna zapreka za nečije imenovanje sucem.
– U trenutku kad se provodi sigurnosna provjera, još uvijek je riječ o kandidatu za posao za koji je uvjet sigurnosna provjera. U čemu je problem? – pita Miljenić.
SOA godišnje podnese oko 5500 izvješća o provedenoj sigurnosnoj provjeri i od donošenja Zakona o sigurnosnim provjerama, kako su istaknuli, imaju zanemariv broj prigovora, s time da zakonitost njihova postupanja u svakom trenutku mogu provjeriti Hrvatski sabor, ured Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija.
Preko utjecaja koji u međunarodnim udrugama sudaca ima tadašnji predsjednik UHS-a, a danas predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa, Europska komisija upućena je u prigovore naših sudaca upućene ministru Miljeniću i predsjedniku Hrvatskog sabora Josipu Leki zbog uključivanja SOA-e u postupak imenovanja i napredovanja sudaca. Tko odbije provjeru, eliminiran je kao kandidat, kao i u slučaju negativne ocjene. Sporno je i što su rezultati provjere tajni čak i za kandidata, pa DSV ne može u svojoj odluci iznijeti razloge zbog kojih neki kandidat nije imenovan iako udovoljava svim drugim objektivnim kriterijima. Zbog toga ni kandidat ne može sudski osporavati rezultate provjere SOA-e. To je protivno europskim pravnim standardima u postupcima imenovanja i napredovanja sudaca, prihvaćenim u Preporuci Vijeća ministara Vijeća Europe 2010. godine.
I Miljenić se slaže da to može biti problem, ali pita zašto bi suci bili izuzeti u odnosu na cijeli niz drugih zaposlenja za koja vrijede jednaka pravila.
– Nisam protiv toga, možda treba uvesti mehanizam, neku instituciju, možda upravni sud koji bi to rješavao, ali onda za sve koji prolaze sigurnosnu provjeru – kaže Miljenić. Odluke koje se odnose na izbor i karijere sudaca trebaju se temeljiti na objektivnim kriterijima utvrđenim zakonom i od tijela neovisnog od izvršne i zakonodavne vlasti, svojedobno je u obraćanju Europskoj komisiji istaknula Europska udruga sudaca u povodu hrvatskog slučaja. Takve odluke trebaju se temeljiti na postignućima, imajući u vidu kvalifikacije, vještine i sposobnosti potrebne za donošenje presuda primjenom zakona uz istodobno poštovanje ljudskog dostojanstva… Upozoreno je i da je u slučaju Slovačke 2014. Europska udruga sudaca izrazila zabrinutost zbog korištenja sigurnosno-obavještajnih tijela: “U pravilu je neprimjereno da se materijal prikupljen od sigurnosno-obavještajnih službi koristi u postupcima u kojima se odlučuje jesu li suci ispunili potrebne zahtjeve utvrđene jasnim odredbama donesenih zakona. Svaki pokušaj da se materijal, prikupljen od sigurnosno-obavještajnih službi na način na koji ta služba uobičajeno radi, koristi protiv sudaca, vrlo vjerojatno će ozbiljno narušiti neovisnost pravosuđa. Utjecaj sigurnosno-obavještajne službe, koja je dio izvršne vlasti države, na učinkovitost i karijeru sudaca je u sukobu s principom podjele vlasti”, istaknuto je u pismu Europske udruge sudaca.
EK čeka naš Ustavni sud
Europska komisija im je odgovorila da će pratiti ishod postupka ocjene ustavnosti tog zakona na Ustavnom sudu RH, pa će ovisno o tomu razmotriti “i pitanje učinkovite sudske provjere odluke kojom se odbija imenovanje kandidata za suca”. Prema tomu, ni EK nije izričito protiv. I pojedini suci ukazuju na nužne dorade aktualnog rješenja kako bi se uskladile s principima neovisnosti i samostalnosti sudaca. Most je u svojim prijedlozima zakona predlagao čak i širenje primjene sigurnosnih provjera baš kako bi se suce ojačalo u očima javnosti. Inače, aktualni zakon o DSV-u donesen je 2015. s 83 glasa za, te po šest protiv i suzdržanih. Dio HNS-ovaca i predstavnici manjina glasali su za Miljenićeve izmjene. Hoće li sada glasovati protiv, a za izmjene Dražena Bošnjakovića? Ili će politika ipak naći kompromisno rješenje, u interesu svih, sudaca, građana i Hrvatske. Iako nam curenje tajnih mjera nad pojedinim ustavnim sucima u uskočkom predmetu govori da i sigurnosne provjere nisu svemoguće.
