Čelnik Mosta Božo Petrov predstavio je danas izmjene dva pravosudna zakona – Zakona o sudovima te Zakona o državnom sudbenom vijeću, koje Most u ponedjeljak daje na javno savjetovanje. Izmjenama ova dva zakona propisuju su sve ključne postupke u pravosuđu, od imenovanja sudaca i predsjednika sudova, ocjenjivanja sudaca, disciplinskih postupaka, Kodeksa sudačke etike, nadležnosti rada sudskih savjetnika, postupka izbora predsjednika Vrhovnog suda RH.
- Činjenice su neumoljive i svaki građanin lako može postaviti dijagnozu pravosuđa. Rekli bi da boluje od sporosti, nestručnosti i sumnje u korupciju, što vodi do kroničnog pomanjkanja povjerenja. Netko bi mogao reći da nije dobro generalizirati, da nisu svi suci, savjetnici ili državni odvjetnici takvi, što jeste istina, ima i kvalitetnih, no činjenica je da sustav pravosuđa nije puki skup pojedinaca koji djeluju nepovezano, ako se tako gleda, onda se ne mogu birati kvalitetni suci, neće napredovati kvalitetni... Od svog nastanka Most percipira probleme pravosuđa i ulaskom u vladu preuzeli smo odgovornost za taj resor jer smo željeli postaviti sustav koji će biti pravedan – objasnio je Petrov. Podsjeća da je njihov bivši ministar Ante Šprlje sa svojim timom u kojem je bila i tadašnja državna tajnica Maja Grubišin koja je danas detaljnije pojasnila predložene izmjene.
- Smatramo da pod svaku cijenu moramo kao društvo, kao cjelina, početi razmatrati konkretne prijedloge i rješenja za novu, pravu reformu, kakvu mi nudimo, a ne „kozmetičke“ zahvate kakvi su prošli tjedan predočeni – rekao je Petrov te poručio kako se njihove izmjene temelje na tri stupa – transparentnost, učinkovitost i pravednost.
Bivša državna tajnica Maja Grubišin kaže kako je i Vlada pustila ovih dana izmjene zakona za koje smatra da nisu dobre, pa se nada da će u fazi savjetovanja s javnošću razmotriti njihove prijedloge.
- Naš organizacijski zakoni ni u jednom dijelu ne utječu na samostalnost i neovisnost sudbene vlasti koja takva treba ostati. S druge strane, smatramo da organizacija mora biti besprijekorna mašinerija koja osigurava izvrsnost, a ne manipulaciju – rekla je Grubišin.
U Zakonu o sudovima Most je tako, pojašnjava, predložio modernije i transparentnije administrativne mehanizme - predsjednici sudova dobili bi veće ovlasti i odgovornosti za obavljanje poslova sudske uprave, uvela bi se edukacija predsjednika sudova, te detaljnija razrada postupaka ispitivanja osnovanosti predstavki i pritužbi na rad sudova, jasnije bi razgraničili poslove sudske i pravosudne uprave, a u skladu s tim definiranje i ovlasti ravnatelja sudske uprave i tajnika suda.
- Promjenama u ustrojstvu sudova dobili bi uređeniji i učinkovitiji sustav, veću specijalizaciju i mobilnost – tvrdi Grubišić te pojašnjava mrežu sudova prvog stupnja. To bi bili osnovni sudovi (sadašnji općinski i prekršajni sud), upravni i trgovački sudovi (ostaju isti), viši sudovi (sadašnji Županijski sudovi, za teška kaznena djela u prvom stupnju), žalbeni sudovi (preuzeli bi nadležnost Županijskih sudova u drugom stupnju, te Visokog trgovačkog suda, Visokog upravnog suda i Visokog prekršajnog suda). Uredili su i ujednačili drugostupanjsko sudovanje tako da su formirali Žalbene sudove kao sudove drugog stupnja, s tim da žalbeni sudovi mogu biti Žalbeni građanski ili žalbeni kazneni sudovi. Uredili bi sustav redovitog ocjenjivanja sudaca i plaće sudaca jer smatraju da nije dopustivo da sudac, koji odlučuje o životima i sudbinama ljudi i njihovoj imovini, ima plaću manju od činovnika u općini. Promijenio bi se način imenovanja predsjednika Vrhovnog suda, koji bi se birao samo iz redova sudaca tog suda i taj proces kandidature i imenovanja mora biti transparentniji, a javno preispitivanje smanjilo bi opasnost od krivih odluka. Predlaže se ukidanje sudačkih vijeća i prijenos njihovih ovlasti na Državno sudbeno vijeće, jer se time pojednostavljuje postupak utvrđivanja ispunjenja sudačkih obveza. Stvara se novi sustav sudskih savjetnika koji bi bio popraćen i platnim razredima ovisno o razini. Sudski savjetnici iznimno su vrijedan resurs u pravosuđu i hitno treba urediti njihov okvir, dati im pravo mjesto i plaću u sustavu. Pitanje sudskih vještaka trebalo bi posebno regulirati novim zakonom, njihova prava i obveze, ali i odgovornosti, uskladiti nalaze i vještačenja koji su često kontradiktorna, nabraja Grubišin. U Zakonu o državnom sudbenom vijeću koje odlučuje o izboru sudaca stoji da sudačka dužnost miruje, kada je sudac predsjednik ili zamjenik DSV-a zbog veće učinkovitosti i transparentnosti u radu, a skratilo bi se i trajanje izbora članova DSV-a iz reda sudaca.
Robert Podolnjak kazao je kako su poražavajući podaci prema kojima 62 posto građana misli da je sudbeni sustav loš,a 85 posto građana smatra da je taj sustav loš zbog miješanja ili pritisaka Vlade ili političara, i po tome smo najgori u EU.
- Ovo je samo početak da ovu sliku možemo kvalitetno poboljšati, a za to je potrebno resetirati sustav, ne možemo ulaziti u neovisnost sudaca, nego je dodatno pojačati. Sustav treba učiniti apsolutno transparentnijim i odgovornijim prema javnosti koje mora znati zašto se i kako donose odluke – zaključuje Podolnjak.
Svi problemi, kaos, korupcija i nepravda vode spram hrvatskom (ne)pravosuđu. Rak rana našeg društva. Dok sudci poput Šupe i Lozine dijele pravdu mi ne možemo dalje. Lustracija je tu najbitnija kako su se u pravosuđu ukorijenili nacionalne manjine, udbaši i jugoslavenčine koji daju svoje pozicije u nasljedstvo. Što je rješenje? Dovesti djecu sa pravnog fakultetu ali prije provjeriti tko su roditelji.