Na Općoj sjednici Vrhovnog suda kandidaturu dr. sc. Marina Mrčele, suca i aktualnog vršitelja dužnosti predsjednika VS-a, podržalo je 29 od 31 prisutnog suca, mr. sc. Radovana Dobronića, suca Trgovačkog suda u Zagrebu, podržala su četiri suca, dok ostalih troje kandidata, sutkinja Visokog kaznenog suda dr. sc. Lana Petö Kujundžić, odvjetnik dr. sc. Šime Savić i Barbara Gundić iz Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave nisu dobili nijedan glas.
Dvojica sudaca nisu podržala niti jednog od petero kandidata. To znači da je četvero sudaca VS-a podržalo i Mrčelu i Dobronića. Vrhovni sud priopćio je nakon današnje sjednice na kojoj su razmatrali životopise i programe rada kandidata da će obrazloženje mišljenja Opće sjednice biti objavljeno u ponedjeljak.
Usuglašavanje stavova
Objava obrazloženog mišljenja odgođena je, kako nam je potvrdio predsjednik Građanskog odjela Vrhovnog suda Damir Kontrec, zbog toga što je prije objave potrebno usuglasiti stajališta svih sudaca koji su sudjelovali u raspravi oko sadržaja obrazloženja. Nakon objave obrazloženog mišljenja Opće sjednice VS-a, održat će se i sjednica saborskog Odbora za pravosuđe na kojoj će petero kandidata predstaviti svoje programe te će eventualno biti intervjuirani, kako bi i saborski Odbor donio većinsko mišljenje o kandidatima.
Već danas nakon sjednice predsjednik HDZ-a Andrej Plenković pozvao je koalicijske partnere na sastanak kako bi s njima dogovorio strategiju vezanu za izbor predsjednika VS-a. Po predviđenoj ustavnoj i zakonskoj proceduri, kad predsjednik države Zoran Milanović dobije stručno i političko mišljenje o petero kandidata, uvažavajući i eventualne političke i javne signale, trebao bi odlučiti koga će predložiti Hrvatskom saboru kao svog kandidata za predsjednika VS-a.
Predsjednik Milanović, međutim, tu je odluku donio i prije nego što je okončan postupak prijava na javni poziv pa tako nije znao da se protiv suca Dobronića vodi stegovni postupak zbog neispunjenja sudačke norme 2019. godine, što te godine, za razliku od prethodne tri kad je također ispunio normu oko 70 posto nije bilo opravdano radom na složenijim predmetima, kako je ocijenio predsjednik Trgovačkog suda u Zagrebu.
Međutim, taj stegovni postupak neće biti proveden dok traje postupak izbora, već će biti prepušteno ocjeni sudionika postupka i osobito saborskih zastupnika je li to prepreka da sudac Dobronić postane predsjednik Vrhovnog suda i kako će se to eventualno reflektirati na opću disciplinu sudaca u poštivanju sudske norme, odnosno Okvirnih mjerila za rad sudaca.
Inače, sporna mjerila pod udarom su kritika osobito sudaca koji poput Dobronića rade na složenijim predmetima jer se to neadekvatno boduje u odnosu na jednostavnije predmete na kojima suci koji “trče za normom” mogu skupiti potrebne bodove. Doduše, u pravu su i oni koji ističu da su suci dužni poštivati ta mjerila te odgovarati za njihovo neispunjenje dok god su takva mjerila na snazi.
Naravno, parlamentarna većina može ne pridavati veći značaj toj okolnosti, kao ni činjenici da suci Vrhovnog suda gotovo jednoglasno podržavaju kandidaturu aktualnog vršitelja dužnosti predsjednika VS-a, dok Milanovićevu favoritu daju samo četiri glasa. U svakom slučaju važnije je da budući predsjednik VS-a ima konsenzualnu podršku politike nego struke. I najbolji predsjednik VS-a malo toga može promijeniti ako nema podršku vladajuće politike jer se u protivnom svodi samo na eventualno još jedan manje ili više snažan ”glas javnosti”.
Važno je i što misli Odbor
Dok se HDZ držao stava da a priori nemaju ništa protiv nijednog kandidata, tek će se vidjeti imaju li a posteriori nešto protiv. Osobito nakon što u ponedjeljak Vrhovni sud objavi zašto velika većina sudaca nije podržala Dobronićevu kandidaturu. Kao što je važno znati argumente VS-a “za” i “protiv” kandidata, isto vrijedi i za saborski Odbor za pravosuđe pa je moguće da na Odboru više kandidata dobije podršku.
Dobije li Mrčela i na Odboru veću podršku, a osobito ako Dobronić ne dobije većinsku, prijedlog predsjednika Milanovića ponovno bi se našao u problemima jer bi se postavilo pitanje zašto predlaže kandidata koji ima slabiju stručnu i političku podršku. Međutim, i to je opcija ako se politika suglasi da je s obzirom na percepciju VS-a važnije da na čelo sudbene vlasti dođe netko “izvana” pa i baš zato što ne uživa podršku tog suda, a tko je pozitivno percipiran u javnosti zbog značajne presude za stotine tisuća građana.
U tom bi slučaju politika preuzela odgovornost za eventualne negativne posljedice te odluke imajući u vidu da ni stručna javnost ne zna puno o sucu Dobroniću.
VIDEO Kako će izgledati svijet 2048. godine? Pariz i Berlin bit će napušteni, a Europa podijeljena...
Odlučit ce Sabor !