Snimke tajno snimljenih razgovora, kao i sadržaj mobitela Josipe Pleslić (ex Rimac) zakonit su dokaz. Stav je to koje je, ponovo, zauzelo optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda. Oni su već jednom bili odlučili da su snimke tajno snimljenih razgovora i sadržaj mobitela Josipe Rimac, uključujući i poruke u kojima se spominje AP, zakonit dokaz. No njezina obrana se žalila, a Visoki kazneni sud (VKS) im je dao za pravo. Vratili su spis optužnom vijeću i naložili im da obranama daju uvid u inicijalne naloge suca istrage, s obzirom na to da je obrana tvrdila da je Josipa Rimac svojevremeno upala u mjere dok su se provodili izvidi nad sasvim drugom osobom koja je bila zaposlena u Ministarstvu državne imovine dok ga je vodio Mario Banožić. Optužno vijeće im je dalo uvid u inicijalne naloge, kao i mogućnost da preslušaju tajne snimke. Nakon toga obrana je ponovo tražila izdvajanje tih dokaza kao nezakonitih no sud ih je odbio. Kao što ih je odbio i prošli tjedan u slučaju gdje su uz Josipu Rimac suoptuženi Dijana Vican i Ante Stanišić. A kao i tada, obrana je i sada, u aferi Vjetroelektrane, najavila da će se žaliti VKS- u, jer Ivan Gržić, branitelj Josipe Rimac, smatra da su im argumenti za žalbu jaki.
Bilo kako bilo, dok optužno vijeće napiše rješenje pa dok obrana napiše žalbu, pa dok o svemu tome odluči VKS, nove sjednice optužnog vijeća teško da će biti prije polovine 2025. A Josipa Rimac je uhićena u svibnju 2020., do sada su protiv nje podignute tri optužnice, no niti jedna još nije potvrđena. Pitanje je i kada će biti, a s njom u tim optužnicama je optuženo jedno 40-ak ljudi, od kojih je dio već osuđen jer su priznali krivnju i nagodili se s USKOK-om. Uglavnom, očito će se sudovi i tijekom 2025. baviti zahtjevima obrane Josipe Rimac i njihovim tvrdnjama da su dokazi prikupljeni protiv nje nezakoniti. To im za sada ne prolazi, no vrijeme ide, a početak eventualnog suđenja još nije na vidiku.
U aferi Vjetroelektrane, osim Josipe Rimac, Milenka Bašića i Dragana Stipića, još su optuženi Gabrijela Žalac, Tomislav Jureković, koji je bio čelni čovjek HERE, Krunoslav Jakupčić, koji je vodio Hrvatske šume, Ivan Melvan, Domagoj Validžić, koji je bio pomoćnik ministra Tomislava Ćorića... USKOK ih tereti za više gospodarskih djela: trgovanje utjecajem, davanje mita za trgovanje utjecajem, zloporabe ovlasti, davanje mita.... počinjenih od početka 2017. do 29. svibnja 2020. Prema optužnici, mozak cijele operacije u aferi Vjetroelektrane bila je Josipa Rimac, koju USKOK tereti da je koristila svoj autoritet i položaj HDZ-ove gradonačelnice Knina, a kasnije i saborske zastupnice i državne tajnice u Ministarstvu uprave kako bi pogodovala Milenku Bašiću i Draganu Stipiću oko njihovog projekta Vjetroelektrane Krš - Pađene za koji su trebali dobiti razne dozvole, rješenja, očitovanja... Oni se terete da su joj davali mito za njezinu "pomoć", najmanje 40.000 kuna mjesečno, pa USKOK kaže da su joj ukupno isplatili 1,1 milijun kuna. Tereti ju se i da je uz pomoć Gabrijela Žalac omogućila da HBOR Bašiću da kredit od 130 milijuna eura za taj projekt.
VEZANI ČLANCI:
Prema optužnici C. E. M. P. Bašićeva i Stipićeva tvrtka morala je odlukom Ministarstva državne imovine platiti šest milijuna kuna na ime naknade za osnivanje prava služnosti. Pokušavajući im to umanjiti, Josipa Rimac se tereti da je nazivala Gorana Marića, koji je u to vrijeme bio ministar države imovine i njegovu pomoćnicu, tražeći da Ministarstvo neosnovano prihvati zahtjev C. E. M. P-a za izmjenom te odluke. Oni su to odbili učiniti iako ih je opetovano tražila. Nadalje, Josipa Rimac se tereti da je zbog Bašića i njegovih poslova radila pritisak i na Jakupčića i Melvana, koji je bio na čelu splitske podružnice Hrvatskih šuma. USKOK je tereti da je tražila da se žurno povuku negativna očitovanja koje su Hrvatske šume dale vezano za projekt Vjetroelektrane i njihove uporabne dozvole. Oni su na to pristali, iako su time, prema optužnici, Hrvatskim šumama pričinili štetu od 600.000 kuna. S Gabrijelom Žalac optužena je i da je od HBOR-a, vezano za kredit od 130 milijuna eura koji je trebao C. E. M. P-u, tražila da banka smanji tražene instrumente osiguranja kredita te da osigura pismo namjere u kojem je HBOR neistinito dobavljaču vjetroagregata naveo da će kredit C. E. M. P. biti odobren, što je Gabrijela Žalac i učinila. Josipa Rimac tereti se i da je C. M. P. U omogućila 3,6 milijuna kuna nepripadajuće dobiti na isporuci struje.
>>FOTO Što su kandidati radili prvi dan kampanje? Slikanje s građanima, obilazak radova...>>
