Prijevremeni predsjednički i parlamentarni izbori u Turskoj, zakazani za 14. svibnja 2023., najvažniji izbori uz 100. obljetnicu uspostave Republike Turske, počeli su glasanjem u inozemstvu. Pravo glasa na izborima ima 64,1 milijun ljudi, dok je 3,4 milijuna građana registrirano za glasanje u inozemstvu. Samo u Njemačkoj pravo glasa ima milijun i pol Turaka, a su na biralištima u toj zemlji zabilježeni veliki redovi.
Na prošlim izborima turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan dobio je 65 posto glasova u Njemačkoj i 53 posto glasova u Turskoj. Uz Erdoğana, u utrci za predsjedničku fotelju su i Muharrem Ince, Kemal Kılıçdaroğlu i Sinan Ogan. Međutim, glavna borba vodit će se između Erdoğana i Kılıçdaroğlua.
Za ove izbore u Turskoj kažu da su najvažniji u povijesti od osnutka Republike. Osim brojnih stranaka i predsjedničkih kandidata, postoji i konsenzus unutar i izvan Turske da će ovaj put izbori biti prekretnica za budućnost zemlje. Važnost ovih 28. predsjedničkih i parlamentarnih izbora u Turskoj proizlazi iz činjenice da se održavaju sto godina nakon što je Mustafa Kemal Atatürk uspostavio modernu Republiku Tursku, a Republika ulazi u drugo stoljeće svog postojanja u vrlo složenim globalnim okolnostima.
Nema sumnje, ovi izbori će izravno utjecati na formuliranje geopolitičkih odnosa moći i ravnoteže u kontekstu vojnog sukoba između istočnog i zapadnog bloka na teritoriju Ukrajine. Odluka koju će turski birači donijeti u svibnju neće se odraziti samo na to tko će voditi zemlju, već i na gospodarski put kojim će Turska krenuti, te ulogu koju će imati u ublažavanju globalnih i regionalnih sukoba, poput rata u Ukrajini i previranja na Bliskom istoku, Africi...
Iako u Turskoj ankete nisu vjerodostojne, prema svim anketama veliku prednost ispred Erdoğana ima Kılıçdaroğlu, kandidat turskog oporbenog saveza šest stranaka Šestorica za stolom, koji vodi najveću oporbenu stranku, socijaldemokratsku Republikansku narodnu stranku (CHP). Kampanja je počela žestoko. Erdoğan je obećao gradnju tisuća stanova na područjima pogođenim katastrofalnim potresom, podigao je carine na 130 posto na uvoz poljoprivrednih proizvoda da pridobije seljake.
Glavna borba vodit će se između dviju ideologija i dvaju svjetonazora. Sekularizma, jer Republikanska narodna stranka sebe smatra legitimnim nasljednikom politike i misli utemeljitelja republike Atatürka, i islamizma Muslimanskog bratstva na čijem je čelu Erdoğan. Pobijedi li Kılıçdaroğlu, imat će dva jaka potpredsjednika, i to gradonačelnike Istanbula i Ankare, Ekrema İmamoğlua i Mansura Yavaşa. Mnogi analitičari smatraju da je potez opozicije da İmamoğlu i Yavaş budu potpredsjednici nanio veliku glavobolju Erdoğanu jer su ga porazili u dva najveća turska grada.
Erdoğan je ovih dana završio u bolnici nakon što mu je pozlilo usred TV intervjua. Nakon što mu je postavljeno pitanje, Erdoğan je jednostavno zašutio. Intervju je prekinut, a Erdoğan se kasnije vratio da bi dovršio intervju, u kojem je rekao da mu je intenzivna izborna kampanja izazvala ozbiljne želučane teškoće, što politički protivnici smatraju običnim političkim spinom kako bi pridobio glasače na sažaljenje. Iz Erdoğanova ureda negirali su informacije da je predsjednik imao blagi srčani udar.
Mnogi analitičari uvjereni su da bi Erdoğanova politika prema Kurdima na ovim izborima za njega mogla biti kobna. Desetak dana prije izbora turska policija privela je najmanje 126 osoba osumnjičenih za povezanost sa zabranjenom kurdskom militantnom skupinom. U turskim izvješćima navodi se da su osumnjičeni za financiranje i pomaganje u novačenju za zabranjeni kurdski PKK. Među osumnjičenima su odvjetnici, novinari i političari. Glavna prokurdska stranka rekla je da su uhićenja tempirana kako bi utjecala na izbore.
Kurdska stranka HDP poriče povezanost s militantnom Kurdistanskom radničkom strankom (PKK), koju Turska, Sjedinjene Države i Europska unija smatraju terorističkom organizacijom. Smatra se drugom po snazi oporbenom strankom u Turskoj, ali su tisuće njezinih članova zatvorene, uključujući bivšeg zajedničkog čelnika oporbe Selahattina Demirtaşa.
Ankete za 'Kemala Gandhija'
Tursku oporbu danas vodi 74-godišnji Kemal Kılıçdaroğlu, koji je provociran od strane članova vladajućeg AKP-a da je muslimanski alavit i da ne može voditi Tursku jer nije autohtoni Turčin. – Ja sam alavit i time se ponosim, ali prije svega sam Turčin i od Turske želim napraviti najbolje – poručuje Kılıçdaroğlu, rođen kao Kemal Karabulut u Nadhimiyi, gradu u provinciji Tunceli u istočnoj Anatoliji, u obitelji koja je pripadala sekti alavita čije porijeklo seže u pokrajinu Horasan u Iranu. Otac mu se zvao Qamar Khan, ali je 1950. promijenio prezime Khan u Kılıçdaroğlu, i četvrti je među sedmero djece obitelji i otac dviju kćeri. Turski su ga mediji prozvali "Kemal Gandhi" zbog fizičke sličnosti s pokojnim indijskim vođom Mahatmom Gandhijem.
Ističe se i njegovo prijateljstvo sa sirijskim režimom na čelu s Basharom al-Assadom, zbog njegova alavitskog, šijitskog sektaškog porijekla i činjenice da je njegova stranka općenito povezana s tom sektom, a i on ima jak odnos s vladama u Iraku i Iranu. Mnogi analitičari njegov dolazak vide kao moguće smirivanje napetosti i sukoba na Bliskom istoku, a pogotovu na sjeveru Sirije i u Iraku gdje se svakodnevno vode borbe između turske vojske i boraca PKK. U Turskoj ima oko 25 posto, odnosno 27 milijuna alavita, i oko 15 milijuna Kurda koji bi mogli odigrati glavnu ulogu na izborima jer većina njih sigurno neće glasati za Erdoğana.
VIDEO: Preminuo Jerry Springer, jedna od najkontroverznijih osoba u povijesti televizije
Što je to sa ljudima pa glasaju za te stare ljude turska toliko milijuna ljudi pa nema tko osim ovog čovjeka onda Amerika Europa Rusija što je sa tim svim ljudima kao da su hipnotizirani