Nakon 16 ili 18 godina, koliko je prošlo otkako je Hypo banka kreditirala kupnju zgrada hrvatskih veleposlanstava, teško je sjetiti se svih detalja pregovora, riječi su tadašnjeg šefa uprave koruške banke Wolfganga Kulterera izrečene tijekom njegova današnjeg svjedočenja na Županijskom sudu u Zagrebu na suđenju Ivi Sanaderu. Kulterer se ipak živo sjeća Eugena Laxe. Ime hrvatskog iseljenika, koji je u međuvremenu preminuo, proteže se čitavom pričom o kreditu iz sredine 90-ih, no njegova uloga ni danas nije sasvim razjašnjena.USKOK , podsjetimo, nekadašnjeg šefa države tereti da je kao zamjenik ministra vanjskih poslova Mate Granića za vrijeme pregovora o kreditu od Hypo banke primio 3,6 milijuna kuna provizije. Osim dobivanja kredita Sanader je obećao da će koruškoj banci osigurati siguran i povlašten ulazak na hrvatsko tržište. USKOK stoga smatra da je ime iseljenika iskorišteno kako bi se prikrio stvarni primalac provizije, odnosno Sanader. I svjedoci koje smo dosad imali prilike čuti svjedočili su podupirući tu tezu.
Laxa je tražio pet posto provizije
No Wolfgang Kulterer danas je pred sudskim vijećem Ivana Turudića ispričao posve drugačiju priču.
– Sjećam se jednog sastanka iz kolovoza 1994. godine na kojem je bilo desetak osoba. Među njima je bio i Eugen Laxa.Poslije sastanka otišao sam s Laxom u kafić u blizini u kojem mi se predstavio i rekao mi da će se pobrinuti da mi budemo u tom poslu unatoč međunarodnoj konkurenciji – objasnio je Kulterer.
Ne znam tko je pozvao Laxu na taj sastanak. Kada sam otišao s njim na piće, bio sam sam, a ne sjećam se je li netko bio s njim. Rekao je da on osobno poznaje i Mocka i predsjednika Tuđmana – nastavio je Kulterer.
Tužiteljica Tamara Laptoš pitala ga je može li se sjetiti kako izgleda Eugen Laxa na što joj je on odgovorio da se radilo o osobi od 60-ak godina. Ne sjeća se jesu li razmijenili telefonske brojeve, ali, tvrdi, u banci sigurno još postoji njegova vizitka.
Laxa je trebao pomoći Hypo banci da se realizira kredit i za to je tražio pet posto provizije, decidiran je bio Kulterer objašnjavajući dalje da je Hypo banka često poslovala preko posrednika i da takva praksa plaćanja provizije nije bila neuobičajena. Štoviše, s posrednicima su se uglavnom potpisivali diskretni ugovori. Iako u ovom slučaju takav ugovor s Laxom, koliko se Kulterer sjeća, nije potpisan, on tvrdi da spis o suradnji postoji u papirima o kreditu.
Prvi put na suđenju spominje da je Hypo imao konkurenciju pri ulasku na hrvatsko tržište. Dosad su, naime, svi svjedoci potvrđivali da je stanje u Hrvatskoj bilo teško što se tiče dobivanja kredita. Kamate su bile visoke, a tržišta gotovo da i nije bilo. Kulterer se jako dobro sjeća švicarske banke koja je bila zainteresirana za ulazak na tržište kao i inicijative da Hypo uđe u posao s bankama iz Njemačke i Austrije, ali je to propalo.
Upitan da objasni kako je doznao da Hypo nije jedina banka uzeta u obzir za kreditiranje kupnje veleposlanstava, a s obzirom na to da je Alois Mock, tadašnji ministar vanjskih poslova Austrije, inicirao pregovore, Kulterer je kazao da im je na prvom sastanku u MVP-u rečeno da "nisu sami“.
Sanader se priključio na kraju
– Osim toga, Mock je rekao da će nam unatoč drugima pomoći da dobijemo taj posao. Bilo je jasno da postoji konkurencija.
Sudac Turudić izravno ga je pitao je li mu Mate Granić to rekao, na što je Kulterer potvrdio da je Granić tada bio rekao "da će pogledati i na druge strane".
Spomenuo je Kulterer Franju Tuđmana još se jednom prisjećajući da je bila riječ o velikom kreditu koji se nije mogao sklopiti bez znanja i odobrenja s najviše razine, konkretno F. Tuđmana.
Okrivljenog Ivu Sanadera Kulterer je spomenuo nakon gotovo dva sata iskazivanja. Navodi da se Sanader pregovorima priključio tek pri finaliziranju dogovora, što je bitno jer se Sanadera u optužnici navodi kao glavnog pregovarača s predstavnicima Hypo banke.
O tome je svjedočio i okrivljenikov tadašnji šef Mate Granić koji je kazao da je Sanadera zadužio za taj posao jer se sam nije stigao baviti pitanjem kredita.
Kada je zapravo Kulterer upoznao Sanadera, ostaje nejasno jer se svjedok nije mogao sjetiti je li mu okrivljenog Sanadera predstavio Mate Granić u neformalnom susretu još u rujnu ili su se upoznali za Kultererova službenog posjeta MVP-u u listopadu i studenom 1994. godine.
Kako je svjedočenje prekinuto zbog Kultererova "dramatično važnog termina“ zbog kojeg je do Beča naumio helikopterom, pitanja ostaju otvorena do iduće srijede 7. ožujka kada bi ponovno trebao sjesti na klupu za svjedoke. Kulterer bi tada trebao objasniti zašto se sa Sanaderom našao na parkiralištu Hypo banke i što je bilo u kuverti koju mu je predao, a o čemu je svjedočio Drago Vidaković koji se tog susreta prisjetio nakon sto je optužnica već podnesena.
Svjedočenje svjedoka koji ne govore hrvatski jezik još se jednom pokazalo kao prepreka praćenju suđenja, ali i kao velika zamjerka koju su na račun prevoditeljice uputili odvjetnici J. Sloković i G. Suić. Braniteljski tim Ive prevoditeljici zamjera što nije doslovna, da se u prijevodu gubi kontekst i da je preopširna. Sam Sanader, za kojeg je Kulterer rekao da "perfektno govori njemački“, rekao je da je prijevod netočan i nestručan.
U drugom dijelu rasprave sa Sanaderom se suočio Ivan Šuker. Ministar financija u vladi I. Sanadera i kasnije J. Kosor pozvan je kao USKOK-ov svjedok u dijelu optužnice koji Sanadera tereti da je od šefa mađarskog MOL-a Z. Hernadija primio 10 mil. eura kako bi toj kompaniji predao upravljačka prava nad Inom.
Šuker odrezao Sanaderu
Šuker se prisjetio sjednice Predsjedništva HDZ-a krajem listopada 2008. godine.
– Sanader je sazivao takve sjednice na kojima se raspravljalo o aktualnim stvarima. Kratko je dao uvodnu informaciju o Ini, o interesima RH i energetskoj neovisnosti. Kasnije je Polančec detaljnije power point prezentacijom prikazao tijek pregovora i same odnose u NO-u i upravi koji će biti ustanovljeni. Pri kraju sjednice postavio sam dva pitanja, zašto RH ne pokuša zadržati omjer četiri-četiri uz jednog neovisnog člana NO-a i kako možemo razgovarati o plinskom biznisu kad nemamo analizu što to znači za državu. Nije bilo formalnog glasovanja, mislim da je Sanader predložio da predsjedništvo da suglasnost da Polančec nastavi pregovore o izmjeni ugovora – kazao je Šuker, dok je njegov kolega Polančec jučer rekao da je nakon 45 minuta izlaganja i kratke rasprave jednoglasno izglasovano da se MOL-u prepuste upravljačka prava.
Sanader je, očekivano, prigovorio istinitosti Šukerova iskaza o načinu odlučivanja na Predsjedništvu HDZ-a, užem kabinetu i sjednicama Vlade te načinu donošenja konkretne odluke u vezi sa sklapanjem međudioničarskog ugovora i plinskim poslova.
Nakon što je pokušao svog nekadašnjeg podređenog "natjerati“ da nanese vodu na njegov mlin, Šuker mu je odrezao.
– Da se mi razumijemo, da vi niste dali zeleno svjetlo, ne bi se ni išlo na uži kabinet ni odlučilo. Nitko o tome nije raspravljao, vi kao uvodničar i Polančec kao predlagatelj rekli ste da su materijali spremni i da to ide na Vladu.
– Uobičajeno je da resorni ministar koji predlaže, ako se ostali ne slažu, omogući raspravu, ali vjeruje se resornom ministru koji predlaže. Ne pamtim da je bilo ijednog glasovanja koje nije bilo jednoglasno – objašnjavao je Šuker način donošenja odluka na Vladi što je suca Turudića zaintrigiralo pa je pitao: "Čemu onda glasovanje?“
– Sve je bilo unaprijed pripremljeno na sjednicama koordinacije i sjednice užeg kabineta – kazao je Šuker.
– Kako je sve ranije bilo odlučeno na sjednicama koordinacije? Radi koga se održavaju sjednice Vlade, radi javnosti? – nastavio je Turudić.
– Zato da se na njima donesu odluke – objasnio je Šuker sucu.
Sanader nije propustio priliku da pri kraju rasprave zaključi:
– Nije istina da se na Vladi nije glasovalo. Bilo je situacija kada odluke nisu donošene jednoglasno.
Kako je tekla rasprava pročitajte u kronologiji suđenja
14.46 sati Ivo Sanader prigovorio je na istinitost Šukerova iskaza o načinu odlučivanja na Predsjedništvu HDZ-a te načinu donošenja konkretne odluke u vezi sa sklapanjem međudioničarskog ugovora i plinskim poslovanjem.
14.25 sati Ivo Sanader nastavio je s unakrsnim ispitivanjem svjedoka.
– Kupnja PSP Okoli bila je dobra investicija – kazao je Šuker na Sanaderovo pitanje. Država je tom odlukom preuzela određeni rizik, no, hvala Bogu, ta tvrtka danas dobro posluje.
Sanader: Je li Vlada i nakon mog odlaska htjela kupiti tvrtku Prirodni plin?
Šuker: Ne, razgovarali smo kako da tu tvrtku eliminiramo. Tijekom cijele 2010. s MOL-om smo pregovarali da se poništi taj dio ugovora.
Sanader: Ta je Vlada nakon mene potpisala dodatak da se prolongira kupnja za godinu dana. Oprostite, ovdje se radi o tvrtki Prirodni plin za koju se u jednom vremenu govori ovako, u drugom onako pa me zanima zašto je potpisan ugovor o produženju?
Šuker: Zato što zadržana prava nismo mogli koristiti ako poništimo ugovor o kupnji tvrtke Prirodni plin. Ovim aneksom zaštitili smo RH. Da ga nismo potpisali, MOL ne bi imao obavezu da se drži 17 zadržanih prava i mogli su iz MOL-a dostaviti račun za dug koji nastaje zbog nepoštivanja ugovora.
Iako je Sanader inzistirao da Šuker komentira izjave D. Polančeca da mu je u dva navrata dao nacrte ugovora, Šuker mu je odbrusio: – Vi ste dobro znali da smo materijale dobivali parcijalno.
Šuker: Ja od povjerenstva za Inu ponavljam i opet ću ovdje: kompletan ugovor dobili smo na sjednici Vlade 29. siječnja 2009.
Spočitnuo je Sanaderu da se sigurno sjeća da je sjednici Vlade prethodio uži kabinet na kojem je Šuker prigovorio da još nisu došli konačni ugovor, već je napravljena stanka i dostavljeni su mu ugovori na sjednici užeg kabineta.
Sanader: Možemo li se složiti da, u slučaju da uži kabinet nije dao zeleno svjetlo, prijedlog ne bi išao na Vladu?
Šuker: Da se mi razumijemo, da vi niste dali zeleno svjetlo, ne bi se ni išlo na uži kabinet ni odlučilo. Nitko o tome nije raspravljao, vi kao uvodničar i Polančec kao predlagatelj rekli ste da su materijali spremni i da to ide na Vladu.
14.16 sati Obrana Ive Sanadera počela je unakrsno ispitivanje bivšeg ministra financija.
Jadranka Sloković: Jeste li glasovali za međudioničarski ugovor?
Šuker: Jesam. Uobičajeno je da resorni ministar koji predlaže, ako se ostali ne slažu, omogući raspravu, ali vjeruje se resornom ministru koji predlaže. Ne pamtim da je bilo ijednog glasovanja koje nije bilo jednoglasno.
Sudac: Čemu onda glasovanje?
Šuker: Sve je bilo unaprijed pripremljeno na sjednicama koordinacije i sjednice užeg kabineta.
Sudac: Kako je sve ranije bilo odlučeno na sjednicama koordinacije? Radi koga se održavaju sjednice Vlade, radi javnosti?
Šuker: Zato da se na njima donesu odluke.
13.49 sati Što se tiče tvrtke Prirodni plin, Šuker je rekao da se odustalo od kupnje jer je financijska situacija bila vrlo loša.
– Kosor me pozvala i rekla da me tamo čeka Sanader. Kada sam došao u stranku, u sobi su bili Polančec i Sanader. Sanader me pitao što je s plinskim biznisom. Objasnio sam mu kakva je situacija, rezali smo plaće, digli krizni porez i nije bilo mogućnosti da se ide u kupnju tvrtke Prirodni plin – ispričao je Šuker.
Rečeno je da bi o tome trebalo razgovarati s Hernadijem i on je pozvan te je došao u stranku. No Hernadi se samo pozdravio sa Sanaderom, ali nije bio u sobi s njim. – Ja sam Hernadiju objasnio situaciju. Bio je korektan, ali je rekao da postoje obveze koje moramo ispuniti i zato se išlo na prolongaciju do 1. prosinca – kazao je.
Šuker objašnjava kako se, kada i zašto susreo sa Sanaderom nakon njegove ostavke i tijek pregovora o plinskom poslovanju.
– Ja sam u tom trenutku morao razmišljati samo o državnim financijama i stabilnosti RH – napomenuo je Ivan Šuker.
Rok za otkup plinskog biznisa produljen je zatim za još godinu dana, no koliko je Šukeru poznato, do danas ugovor o kupnji tvrtke Prirodni plin nije potpisan.
12.55 sati Bivši ministar financija Vlade HDZ-a Ivan Šuker svjedočit će o okolnostima predaje Ine mađarskom MOL-u.
– U veljači 2008. godine počelo se govoriti o pregovorima s MOL-om oko izmjene međudioničarskog ugovora u Ini, a o tome postoji zapisnik s Vlade – počeo je svoje svjedočenje Ivan Šuker. Dodao je da je Sanader uvodno izložio stvar, a Polančec je kasnije nadopunio. Rečeno je da je MOL podnio zahtjev da se krene u pregovore i načelno je spomenuta mogućnost da se ide u zamjenu dionica. Također, na toj je sjednici imenovano povjerenstvo za pregovore.
Šuker je potvrdio da je povjerenstvo imalo zadaću pregovarati s MOL-om o izmjeni ugovora i da je imenovan članom tog povjerenstva.
Što se tiče rada povjerenstva, za koje je već ranije utvrđeno da nije ispunilo svoju zadaću usuglašavanja uvjeta Vlade i MOL-a, Šuker je rekao da na prvi sastanak nije mogao doći, nego je poslao Krešimira Dragića.
U to vrijeme u užem kabinetu Vlade Sanader je predložio da umjesto mene predsjednik NO Ine postane Damir Polančec jer je logično da to bude ministar gospodarstva i da bi on bolje pregovarao. Nisam pristao na prijedlog da ostanem član NO, a u međuvremenu je i Polančec odustao da bude predsjednik. U to vrijeme donesen je zakon kojim je određeno da državni dužnosnici mogu biti članovi samo dva NO, a ja sam se opredijelio biti član NO u financijskom sektoru, a tada je Polančec ipak postao predsjednik NO Ine – objasnio je Šuker koji je bio predsjednik NO Ine do rujna 2008. godine
– Bitno je reći da je na povjerenstvu imenovana uža skupina koja je trebala dalje voditi pregovore, ni ja niti Dragić nismo imenovani i zato nismo dalje dobivali pozive za te sastanke niti u njima sudjelovali – kazao je Šuker.
Dragić je u ime ministarstva financija izrazio nezadovoljstvo naknadom za pravnog savjetnika. Polančec je rekao da treba ići dalje i da je odluka o tome već donesena. Iz promemorije proizlazi da su razmotreni načelni i osnovni elementi ugovora, posebice sastav Nadzornog odbora, a Dragić je izrazio da je stajalište Ministarstva financija da ostane tadašnja raspodjela mjesta u NO.
Izražena je i ideja da se pregovara s Fondom branitelja kako bi se njihovim dionicama zadržala kontrola više do 50 posto dionica Ine čime bi Vlada zadržala većinu u NO. Ista situacija bila je i s upravom Ine, kaže Šuker.
– Uži tim činili su Duvnjak, Lučić Bošnjaković i Marković. Oni su trebali surađivati s upravom Ine – napomenuo je.
Tužiteljica: Što se dogodilo na sjednici Predsjedništva HDZ-a krajem listopada 2008. godine, kako je tekao sastanak, koliko je bio detaljan?
Šuker: Sanader je sazivao takve sjednice na kojima se raspravljalo o aktualnim stvarima. Kratko je dao uvodnu informaciju o Ini, o interesima RH i energetskoj neovisnosti. Kasnije je Polančec detaljnije prezentirao power point prezentacijom tijek pregovora i same odnose. Pri kraju sjednice postavio sam dva pitanja, zašto RH ne pokuša zadržati omjer četiri-četiri i kako možemo razgovarati o plinskom biznisu kad nemamo analizu što to znači za državu. Nije bilo formalnog glasovanja, mislim da je Sanader predložio da predsjedništvo da suglasnost da Polančec nastavi pregovore o izmjeni ugovora.
Tužiteljica: Kada je donesena odluka?
Šuker: Pokušalo se forsirati da se odluka donese do 31.12. 2008.
– Početkom 12. mjeseca nazvala me Dropulić i pitala hoću li ići s njom k Sanaderu gdje je dogovorila sastanak. Ona je kao predsjednica NO Plinacra trebala potpisati kupnju PSP Okoli, no kako nije bilo procjena ni analiza, i da je u tom slučaju nemoguće potpisati ugovor. Sanader nam je rekao da se nađemo s Polančecom i riješimo to. Sljedeći dan smo se našli. Uz Polančeca je bio i pravnik Marković i Radošević iz Plinacra i još neki, s mađarske je bio gdin Bacz. Nakon žučne rasprave dogovorili smo da se mora unajmiti neovisna kuća koja će napisati analizu. Nakon toga održano je nekoliko sjednica. Ja sam bio na jednoj, ostalo Dragić i na kraju je, mislim u siječnju, došla je procjena o vrijednosti skladišta i donesena je odluka da se skladište otkupi za 540 mil kuna. Niz dokumenata smo dobivali, ali nikad cjelovitih. Tek na sjednici 29. siječnja 2009. došli su konačni ugovori, no stavovi su bili jasni – da se taj ugovor prihvati – prisjetio se Šuker.
Što se tiče sjednice u Predsjedništvu HDZ-a, Šuker je danas kazao da nije bilo glasovanja, dok je njegov kolega Polančec jučer rekao da je nakon 45 minuta izlaganja i kratke rasprave jednoglasno izglasovano da se MOL-u prepuste upravljačka prava.
12.40 sati Malo prije nego li je rasprava nastavljena, braniteljski tim u razgovoru s novinarima požalio se na prijevod s njemačkog.
– Prevoditeljica nije doslovna. U prijevodu se gubi kontekst, a prevoditeljica jednu rečenicu prevodi s njih deset – požalila se Jadranka Sloković dodajući da griješi i u hrvatskom jeziku.
Odvjetnik Goran Suić potvrdio je da je loš prijevod s njemačkog na hrvatski ozbiljan problem jer je svjedočenje Wolfganga Kulterera bitno za predmet.
I sam se Ivo Sanader prije svjedočenja Ivana Šukera požalio, odnosno prigovorio na prijevod sudske tumačiteljice tvrdeći da je prijevod bio nestručan i netočan.
11.48 sati Sudsko vijeće, tužiteljstvo, obrana i sam Wolfgang Kulterer složili su se da će sa svojim iskazom nastaviti u srijedu 7. ožujka. Sudac Turudić odredio je pauzu do 12.45 sati nakon koje će svjedočiti bivši ministar financija Ivan Šuker.
11.37 sati Zbog iznimno važnog termina koji danas poslijepodne Kulterer ima dogovorenog u Beču, sudac Ivan Turudić odlučio je prekinuti njegovo današnje svjedočenje i dopustiti svjedoku da ode u Austriju. Sudac je odredio 15 minuta stanke tijekom koje će se dogovoriti kada Kulterer može ponovno doći u Zagreb.
11.07 sati Na zahtjev Hrvatske Kulterer je ispitan u dva navrata 2011. Najprije u veljači, a zatim i u travnju. Prvi put nije spominjao Laxu, a do drugog puta ga se već sjetio.
Tužiteljica: Kako su dalje tekli pregovori?
Kulterer: Negdje u studenom 1994. godine postavili smo si pitanje što će nam biti garancija za vraćanje kredita. Tada je dogovoreno, odnosno planirano da će Privredna banka Zagreb dati jamstvo za 50 posto visine kredita. Međutim, nastupili su problemi. Stoga smo predložili da zgrade veleposlanstva budu pod hipotekom, no tu ideju u ministarstvu nisu prihvatili. Kako je u to vrijeme Hrvatska svoje devizne rezerve držala u prijateljskim zemljama, tadašnji guverner predložio je da će 10 milijuna tadašnjih njemačkih maraka staviti kao depozit u Hypo u Klagenfurtu i da se taj iznos neće podizati sve dok ne bude uplaćeno 50 posto kredita. Radilo se, dakle, o 10 milijuna DEM iz deviznih rezervi HNB-a.
Tužiteljica: Tko vam je na kraju javio da je kredit Hypo banke prihvaćen?
Kulterer: Ne mogu se više sjetiti, pretpostavljam da su obaviješteni moji suradnici.
Sudac: Kako ste vi obaviješteni?
Kulterer: Koliko se sjećam, nazvali su me iz MVP-a.
Tužiteljica: Kada?
Kulterer: Krajem godine, 1994.
Na sastanak u MVP-u nakon zelenog svjetla stigli su, koliko se Kulterer sjeća, Striedinger i Hasslinger. Misli da je i on bio.
Tužiteljica: Tko je bio s hrvatske strane?
Kulterer: Bilo je više sastanaka. Sigurno je bio Granić i mislim da je bio Sanader koji je prvi put došao na sastanak na kojem se već finalizirao dogovor.
Kulterer je tek nakon skoro dva sata spomenuo Ivu Sanadera. Navodi da se Sanader priključio tek pri finaliziranju dogovora, što je bitno jer optužnica Sanadera tereti da je bio glavni pregovarač s predstavnicima Hypo banke.
O tome je svjedočio i njegov tadašnji šef Mate Granić koji je kazao da je Sanadera zadužio za taj posao jer se sam nije stigao baviti pitanjem kredita.
Tužiteljica: Jeste li tada već poznavali Sanadera?
Kulterer: Mislim da ga je Granić već ranije jednom bio predstavio, ali se ne sjeća točno kada. Možda je to bilo u listopadu ili studenom da smo se osobno upoznali.
Tužiteljica: Pod kojim ste okolnostima upoznali Ivu Sanadera?
Kulterer: Upoznali smo se u MVP-u gdje mi ga je predstavio Mate Granić. Bio sam u rujnu u službenom posjetu Hrvatskoj, ali neslužbeno sam upoznao Sanadera. Sastanak o kreditu na kojem je bio Sanader dogodio se pri kraju godine, u prosincu. Dobro nam je došlo što je stigao i Sanader jer je perfektno govorio njemački.
Tužiteljica: Što ste u rujnu radili u MVP-u kad je ponuda stigla u kolovozu, a rekli ste da ste dva ili tri mjeseca čekali što dalje, i da ste rekli da vam je rečeno da budete strpljivi?
Kulterer: Točni datumi mogu se lako provjeriti.
Tužiteljica: Jeste li kontaktirali sa Sanaderom od upoznavanja pa do sastanka u prosincu?
Kulterer: Ne mogu se sjetiti.
10.44 sati – Na samom početku naših sastanaka u MVP-u kazano je da nismo sami, da postoji i konkurencija – rekao je Kulterer kako bi objasnio spominjanje konkurencije i dodao:
– Osim toga, Mock je rekao da će nam unatoč drugima pomoći da dobijemo taj posao. Bilo je jasno da postoji konkurencija.
Sudac: Je li vam u MVP-u to rekao Mate Granić.
Kulterer: Ne znam točno kako je to formulirano.
– Za mene je logično da nismo bili jedini – inzistira Kulterer, no na kraju ipak kaže da je Mate Granić rekao da će pogledati i na druge strane, odnosno potvrdio da je Mate Granić rekao da Hypo banka nije jedina s kojom se pregovora o kreditu.
Tužiteljica: U ranijim iskazima niste spominjali Laxu. Što vas je potaknulo da ga se prisjetite?
Kulterer: Kad su me snašli određeni pravni problemi, počeo sam se svega prisjećati.
10.07 sati Ne znam tko je pozvao E. Laxu na taj sastanak. Kada sam otišao s njim na piće, bio sam sam, a ne sjećam se je li netko bio s njim. Rekao je kako on osobno poznaje i Mocka i predsjednika Tuđmana, kazao je Kulterer.
Tužiteljica: Možete li se sjetiti kako izgleda Eugen Laxa?
Kulterer: Dobom pamtim brojke, ali loše fizionomije. Jurkovića se mogu dobro sjetiti kako je izgledao, imao je problema s hodom. Laxa je bio tip mlađi od Jurkovića i mogao je imati oko 60 godina.
Ne sjeća se jesu li razmijenili telefonske brojeve, ali u centrali Hypo banke još postoji Laxina vizitka.
– Po dovršetku razgovora rekao sam mu da ćemo do kraja kolovoza predati ponudu i vidjeti što dalje. Tako je i bilo. Hasslinger, Zlata Vrdoljak i ja došli smo u Zagreb, predali ponudu Mati Graniću s kojim je bila prevoditeljica, asistent i mislim tajnica, ne sjećam se, ali mislim da nije bio Eugen Laxa. Već na sastanku s Laxom sam mi je rekao da se njemu treba dati pet posto vrijednosti posla na ime provizije. Nismo dalje kontaktirali. Pretpostavljam da su s njim kontaktirali iz Zagreba – objašnjava Kulterer.
– Bio je veliki kredit i takav posao nije se mogao sklopiti bez znanja i odobrenja s najviše razine, konkretno od F. Tuđmana. Imali smo i međunarodnu konkurenciju – kaže Kulterer.
Laxa je trebao pomoći Hypo banci da se realizira kredit i za to je tražio pet posto provizije.
Tužiteljica: Jeste li zaključili pisani ugovor o tom poslu?
Kulterer: Ne sjećam se. U to vrijeme imali smo puno takvih posrednika i uglavnom smo odmah sastavili spis o tome. Nije mi jasno zašto to nije predočeno, siguran sam da taj spis postoji u banci.
Tužiteljica inzistira na pitanju je li to bio ugovor. Kulterer kaže da nije, ali je siguran da je postojao spis u tom predmetu u banci i točna bilješka o uvjetima u kojoj su zapisani uvjeti.
– Plaćanje provizije je kao dio kreditnog poslovanja bilo odobreno u NO – tvrdi Kulterer.
Tužiteljica: Jeste li izvijestili Mocka da se pojavio Laxa koji traži proviziju za zaključenje ovog posla?
Kulterer: Ne sjećam se. O tome sam razgovarao s Mockom, ali postoji posrednik u takvom poslovanju i za nas je to bilo sasvim normalno.
Prvi put na suđenju se spominje da je Hypo imao konkurenciju pri ulasku na hrvatsko tržište. Dosad su, naime, svi svjedoci potvrđivali da je stanje u Hrvatskoj bilo teško što se tiče dobivanja kredita. Kamate su bile visoke, a tržišta gotovo da i nije bilo. Kulterer se jako dobro sjeća švicarske banke koja je bila zainteresirana.
– Kad smo htjeli u posao zajedno ući s nekim bankama iz Njemačke i Austrije, primijetili smo da se oni zasebno trude napraviti isto – kazao je.
Znakovito je da Kulterer ni u jednom trenutku ne spominje Ivu Sanadera, tadašnjeg zamjenika ministra vanjskih poslova Mate Granića.
Sudac: Jeste li kontaktirali o tome s Eugenom Laxom?
Kulterer: Ne mogu se sjetiti tko je koga zvao. Laxa je samo rekao "Budite strpljivi", a isti smo odgovor dobili i od hrvatske strane.
9.40 sati Na klupu za svjedoke sjeo je bivši šef uprave Hypo banke Wolfgang Kulterer.
Tužiteljica: Koje ste poslove 1994. i 1995. obavljali u Hypo banci?
Wolfgang Kulterer: Bio sam predsjednik uprave i izvršni direktor banke.
Tužiteljica: Kako je krenula inicijativa za kreditiranje kupnje zagrada veleposlanstava?
Kulterer: Inicijativa je krenula od tadašnjeg austrijskog ministra vanjskih poslova Aloisa Mocka. Nazvao me i rekao da postoji mogućnost sklapanja dobrog posla. Da mu je važno poduprijeti RH i Matu Granića, ministra vanjskih poslova.
Kulterer je prihvatio njegov prijedlog i u travanj ili svibanj 1994. kontaktirao je MVP. Krajem svibnja ili početkom lipnja prvi put je stigao u Zagreb.
– Išao sam helikopterom. Došao sam u MVP i prvi put vidio Matu Granića. Taj sam put išao sam, a sljedećeg puta sa mnom je znao ići i gospodin Schuster. U srpnju je precizirana naša ponuda. Tada smo bili na sastanku u ministarstvu VP i Hasslinger i gđa Vrdoljak koja je bila prevoditeljica – prisjetio se Kulterer kako su krenuli pregovori.
Sudac: Je li taj put na sastanku bio i Granić?
Kulterer: Bio je tadašnji guverner HNB-a s kojim se u toj fazi pregovaralo. Na prvom dijelu sastanka bio je Mate Granić sa svojim asistentom i prevoditeljicom, a zatim smo otišli u drugu prostoriju, koja je bila, ne sjećam se više, u istoj zgradi ili drugoj gdje je bio Pero Jurković, tadašnji guverner HNB-a, i niz drugih osoba.
Sjeća se, kaže, i jednog sastanka iz osmog mjeseca na kojem je bio P. Jurković i još desetak osoba među kojima je bio i Eugen Laxa.
Ipak, napominje, Kulterer, nakon 16 godina koliko je od toga prošlo ne može se točno sjetiti kada su se sastanci događali i tko je sve na njima bio, ali se jasno sjeća E. Laxe.
– Nisam tada znao tko je Eugen Laxa. Poslije sastanka otišli smo u kafić u blizini u kojem mi se predstavio i rekao mi da će se pobrinuti da mi budemo u tom poslu unatoč međunarodnoj konkurenciji – objasnio je Kulterer, ali iako se sjeća sastanka u kolovozu, ne sjeća se tko mu je predstavio Laxu.
Interesira me da je Ivek predložio i odobrio masovno skakanje u bunar, da li bi ovi vrli i pošteni zajedničari, na čelu sa princezom Jacom, to i učinili?