Dan nakon što je parlament u Kijevu proglasio tridesetodnevno izvanredno odnosno ratno stanje, Ukrajina je utonula u polukaos u kojemu se ne zna što se doista događa. Iako se izvanredno stanje odnosi samo na deset pokrajina na istoku i jugu zemlje, konfuzija je u cijeloj Ukrajini, a nitko nije siguran što izvanredno stanje doista znači.
Glasine se šire kao šumski požar. U Odesi se pročulo da se provodi prisilna mobilizacija, što je bila lažna vijest. U Kijevu su pripadnici desničarskih organizacija počeli fizički blokirati pristup trgovinama koje su u vlasništvu ruskih državljana, a mjenjačnice su preko noći ostale bez deviza.
Proglašenje izvanrednog stanja puno toga mijenja u svakodnevnom životu, a dotiče se svih Ukrajinaca, pogotovo onih koji žive u deset regija na koje se izvanredno stanje odnosi.
Trenutačno snage sigurnosti, što je prilično široka definicija, imaju pravo bez ikakvog sudskog naloga raditi pretrese, zabraniti putovanja, okupljanja i prosvjede. Mogu ograničiti i osobnu korespondenciju i komunikaciju građana, ugasiti novine i ostale medije za koje posumnjaju da rade protiv nacionalnih interesa.
Opozicija je zabrinuta zbog tako oštrih pravila koja su uvedena preko noći.
– Tražili smo od predsjednika Petra Porošenka da pojasni zbog čega se uvode te ekstremne mjere, no on jednostavno nije htio na to odgovoriti u parlamentu – ustvrdio je Aleksej Rjabčin, jedan od vođa opozicije u ukrajinskom parlamentu. Kaže kako je svjestan da je situacija ozbiljna i da su odnosi s Rusijom na rubu usijanja, no Porošenko je model izvanrednih mjera predložio bez ikakvih konzultacija sa zastupnicima, i to na rok od 60 dana.
Najmoćniji sustav na svijetu
Iako je parlament pristao te mjere uvesti na ograničeni rok od mjesec dana, službeni Vjesnik Ukrajine objavio je odluku o uvođenju na 60 dana, dodatno pojačavši zbunjenost građana. Očito je taj tekst već bio pripremljen za tisak, a čekalo se samo da parlament potvrdi Porošenkov zahtjev, ne očekujući da će vrijeme biti prepolovljeno.
Pogledajte kako je ukrajinski parlament odobrio izvanredno stanje:
Imajući na umu sve to, ali i činjenicu da će uskoro biti predsjednički izbori na kojima će nepopularni Porošenko tražiti novi mandat, dio oporbe sve se glasnije pita nije li cijeli incident insceniran kako bi Porošenko lakše kontrolirao kritičare, pa čak i možda odgodio izbore kako bi nastavio vladati i nakon isteka službenog mandata.
I dok se unutar Ukrajine razvija blagi kaos, na svjetskoj geopolitičkoj pozornici počinje vriti. S jedne strane je Rusija, a s druge cijeli niz zapadnih zemalja koje najavljuju moguće pojačavanje sankcija Moskvi. Među zagovornicima sankcija posebno je glasna Varšava koja je među prvima pozvala zapad da dodatno ojačaju sankcije uvedene još 2014.
U Moskvi pak tvrde da je riječ o organiziranoj provokaciji kojom je Ukrajina željela izazvati napetost u regiji.
– Što se dogodilo? Ukrajinci nisu odgovorili na zahtjeve naših graničara, a ušli su u naše teritorijalne vode – komentirao je jučer ruski predsjednik Vladimir Putin, ocijenivši to “provokacijom”, pritom pohvalivši ruske vojnike da su “precizno ispunili svoju vojnu dužnost”.
– Porošenko vjerojatno neće ući u drugi krug. Zato je morao nešto poduzeti – provocira Putin.
Kremlj najavljuje da će na područje poluotoka Krima postaviti obrambeni sustav S-400, najučinkovitiji sustav protuzračne obrane današnjice koji gotovo jamči rušenje bilo kojeg zrakoplova koji nadleti sporno područje anektiranog poluotoka. Postavljanje tog sustava u Siriji okončalo je rat u korist režima Bashara al-Assada.
– Broj tenkova u ruskim vojnim bazama duž granice utrostručio se, a broj vojnih postrojba drastično se povećao – požalio se jučer Porošenko, koji je sam proglasio ratno stanje i sada se čudi što Rusi gomilaju svoje snage uzduž granice s Ukrajinom.
Ipak, malo je vjerojatno da će na području Krima i Kerčkog prolaza izbiti otvoreni sukob Rusije s Ukrajinom ili bilo kojom drugom zapadnom zemljom. Naime, Kijev je u vojnom smislu dovoljno snažan da održi stanje na istoku zemlje u okršajima s proruskim separatistima, no nema nikakve šanse u otvorenom vojnom sukobu s Moskvom. Jedina zemlja koja može parirati Rusiji je SAD, no Trumpovoj administraciji ne pada na pamet ulaziti u oružani sukob.
Ulje na geopolitičku vatru
Bijela kuća sada najavljuje da bi mogla otkazati najavljeni susret Trumpa s Putinom na summitu G-20 u Argentini. Doduše, ponovo su se intenzivirale međusobne optužbe o jačanju napetosti, o ponovnom pokretanju utrke u naoružanju.
SAD ponovo optužuje Moskvu da je izigrala sporazume o sprečavanju razvoja nuklearnog oružja tvrdeći da se u novim ruskim sustavima koji su prikazani prije nekoliko mjeseci nalaze i rakete srednjeg dometa.
Naravno, i SAD se povukao iz tog sporazuma prije nekoliko mjeseci dolijevajući tako ulje na vatru geopolitičkih odnosa.
I dok se odvija diplomatska bitka na geopolitičkoj pozornici, dok se pripremaju nove sankcije Moskvi, Rusija je iskoristila priliku da na još jedan način ponizi Kijev.
Naime, prva trojica ukrajinskih mornara izvedena su pred sud i osuđena na 60 dana zatvora zbog “ilegalnog prelaska granice”. Kao da je riječ o sitnim švercerima koji su na svoju ruku pokušali proći kroz tjesnac.
S druge strane, Kijev zahtijeva za ih se tretira kao ratne zarobljenike. Moskva se na taj zahtjev nije ni osvrnula, što je za mornare dobro. Nakon dva mjeseca, bit će protjerani kući, gdje će vjerojatno steći status heroja, a da su dobili status ratnih zarobljenika, do razmjene bi mogle proći i godine.
POGLEDAJTE VIDEO: Europska vojska
Hvala na komplimentu o židovskim provokacijama __ Poznato je koliko su rusi potamanili Židova prije drugog svetskog rata __ I to se "zaboravlja" u povijesti. __ Krenuli su tamaniti Židove skoro u isto vrijeme kao i Hitler. __ Zašto??? __ Zato žto su Židovi pametniji i poduzetniji od većine naroda koji su im zbog toga zavidni