Svake godine u zemljama Europske unije više od 5700 ljudi umre od posljedica nezgoda na radu, navode Eurostatovi podaci. Osim toga, Međunarodna organizacija rada procijenila je da još gotovo 160.000 radnika u EU svake godine umre od posljedica bolesti povezanih s poslom koji obavljaju.
Uzevši te podatke u obzir, procjenjuje se da svake tri i pol minute neka osoba u Europskoj uniji izgubi život na poslu ili zbog posla. Većinu tih nezgoda i bolesti moguće je spriječiti, a prvi korak u njihovu sprečavanju upravo je procjena rizika. To je poruka kampanje „Zdrava radna mjesta. Dobra za vas, dobra za posao.“ Informativnu kampanju, koja se bavi procjenom rizika, na području cijele Europe pokrenula je Europska agencija za sigurnost i zdravlje na poslu (EU-OSHA).
Kampanja se posebno fokusira na visokorizične sektore poput graditeljstva, zdravstvene zaštite i poljoprivrede, te na potrebe malih i srednjih poduzetnika, a trajat će dvije godine (od 2008. do 2009.).
I Hrvatska se uključila u kampanju Europske agencije za sigurnost i zaštitu zdravlja o procjeni rizika i to na način aktualiziranja značaja procjene rizika na svim edukativnim seminarima i skupovima.
Svi poslodavci u EU dužni provoditi procjenu rizika
Prema zakonima EU, svi poslodavci u Europskoj uniji dužni su provoditi procjenu rizika. Procjena rizika poslodavcima pomaže razumjeti što sve moraju poduzeti kako bi unaprijedili zdravlje i sigurnost na radnim mjestima. Prema podacima Državnog inspektorata, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Državnog zavoda za statistiku i Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, prosječno se godišnje ozlijedi 23.500 radnika zbog čega se godišnje izgubi više od 1 mil. radnih dana. Na razini višegodišnjeg prosjeka mjesečno se ozlijedi 1847 radnika, od kojih tri radnika smrtno stradaju neposredno na radu i još jedan u okolnostima vezanim uz rad, a 65 radnika se teško ozlijedi. Samo prošle godine na radnom mjestu smrtno je stradao 41 radnik.
U porastu broj profesonalnih bolesti vezanih uz rad na računalu
Najrizičnije djelatnosti što se tiče ozljeda na radu su brodogradnja, građevinarstvo i šumarstvo, ali u porastu je i broj profesonalnih bolesti vezanih uz rad na računalu. Najčešći uzrok teškom ozljeđivanju i smrtnom stradanju radnika je izvođenje radne operacije na način protivan pravilima zaštite na radu, tj. neispravnim sredstvima rada, nepostojanjem ili neispravnim zaštitnim napravama, nekorištenjem osobne zaštitne opreme, bez stručne osposobljenosti, bez osposobljenosti za rad na siguran način, nerazrađenim uputama za složene procese rada, nepovoljnim uvjetima rada i sl.
Za poboljšanje stanja zaštite na radu, velika odgovornost je na poslodavcima posebice u malim i srednjim poduzećima.
