U dosadašnjim mjerama za spašavanje nacionalnih ekonomija i
financijskih tržišta 37 država EU i MMF potrošili su 9,7 bilijardi
dolara (7,6 bilijardi eura), izračunali su istraživački odjeli skupine
švicarskih banaka.
Kad se dosadašnji trošak globalne financijske krize podijeli s brojem
stanovnika planeta, dolazi se do brojke od 1118 eura po svakom
stanovniku svijeta.
Najveći dio iznosa otpada na SAD, odnosno 40 posto ili 3,1 bilijarda
eura, a daljnjih 40 posto iznosa iz sfere znanstvene fantastike bit će
upumpan u banke, kompanije i na tržišta u Europi.
O tome u kolikoj bi mjeri konačni troškovi nedogovornog poslovanja
svjetskih bankara mogli iznositi, svjedoči prošlotjedna procjena
financijskih stručnjaka New York Timesa, koji su izračunali da bi u
ekstremnoj varijanti spašavanje američkih banaka moglo stajati i do 8,8
bilijardi dolara, odnosno 6,9 bilijardi eura. Njemačka se dosad
obvezala na mjere teške 565 milijardi eura, Irska 498, Kina 463, Velika
Britanija 451, Japan 414, Francuska 388, a Rusija 339 milijardi eura.
Razmjere panike oslikava i to što iznos s početka teksta čak 100 puta
premašuje dosadašnju godišnju razvojnu pomoć koju su te zemlje
investirale u svoja gospodarstva. Toliki je novac ravan 120-godišnjem
BDP-u Hrvatske, njime bi se moglo isfinancirati 17 NASA-inih misija s
ljudskom posadom na Mars od faze planiranja do realizacije, njime bi se
moglo platiti 90 posto duga SAD-a ili sagraditi više od 25.000 mostova
za Pelješac.
SKUPE BANKARSKE IGRE Za sprečavanje ekonomskog kolapsa utrošeno 7,6 bilijardi €
Svakog Zemljanina kriza stoji 1118 €
