Polaganje kamena temeljca za početak gradnje Islamskog kulturnog centra u Sisku povijesni je dan za muslimane u Hrvatskoj. Riječ je o multifunkcionalnom centru od 2500 četvornih metara koji će, uz bogoslužni, imati i prostor za kulturne aktivnosti, a čija se gradnja čeka već nekoliko godina.
Tako će Hrvatska, uz sadašnja tri islamska centra, u Zagrebu, Rijeci i Gunji, biti bogatija i za ovaj u Sisku. No to nije sve. U planu je gradnja islamskih centara u Puli te u Osijeku. Osim velikih islamskih centara, diljem Hrvatske ima i 20-ak mesdžida, bez minareta i kupole, gdje muslimanski vjernici mogu obavljati molitve, s čime je Hrvatska, uz Austriju, postala europska zemlja s najuređenijim odnosima s Islamskom zajednicom i među vodećim je europskim zemljama po pravima muslimana.
Islamska zajednica u Hrvatskoj okuplja 63 tisuće muslimanskih vjernika, što je 1,8 posto ukupnog stanovništva.
Financiraju bogati muslimani
Islamski centar u Sisku, projekt vrijedan 5,5 milijuna eura, osim Islamske zajednice zasigurno će, kao i u prijašnjim gradnjama sličnih centara u Zagrebu i Rijeci, dijelom financirati i islamske zemlje i bogati muslimani. Prema muslimanskom vjerovanju, kada imućniji pomogne siromašnijem, Alah će ga nagraditi za taj čin. Međutim, ako donira za gradnju džamije, zaradit će vječnu Alahovu nagradu.
Islamski centar u Sisku, na zemljištu površine 23 tisuće metara četvornih u naselju Caprag, neće biti samo džamija i mjesto za molitvu nego će imati i druge sadržaje: od dvorane za ekumenske susrete, knjižnice, učionice za poučavanje, sobe za goste, prostorije za okupljanje djece i mladih, a planirano je da u sklopu IKC-a bude i restoran. Osim kulturnog centra, Islamska zajednica sagradit će i pristupnu cestu, biciklističku stazu, autobusno ugibalište, sportske terene, pješačke staze, dječja igrališta te sve druge dodatne sadržaje prema projektu gradnje. Na području Siska živi 2500 muslimana, a na području Sisačko-moslavačke županije oko 4000.
Isto tako planira se gradnja islamskih centara u Puli i Osijeku. Za njih su projekti izrađeni. Idejno rješenje istarske džamije ističe se svojim progresivnim izgledom i bit će rijedak primjer krajobrazne arhitekture u Hrvatskoj. Vrlo je zanimljiva izvedba budućeg centra u bijelom betonu i zelenog krova s energetskim pristupom arhitekturi. Autor projekta je zagrebački studio ADB, čiji su arhitekti Darko Vlahović i Branko Vučinović, s kiparom Dušanom Džamonjom, bili i autori džamije i Islamskog centra u Rijeci.
Stanovi za goste
Riječ je o jednoj od najatraktivnijih sakralnih građevina sagrađenih kod nas zadnjih godina, a koju su mnogi proglasili najljepšom džamijom u Europi. Arhitekti su inspiraciju za džamiju u Puli pronašli u tipičnom brežuljkastom istarskom krajoliku, u makro mjerilu pejzaža, u mjerilu gradova koji su smješteni na brežuljcima na kojima se grad Pula i smjestio. Zbog relativno male parcele vjerski su sadržaji, džamija i minaret, samostalno postavljeni na teren. Ostali sadržaji – uprava, prostori vjerske izobrazbe, omladinski klub, igraonica za djecu, restoran, višenamjenska dvorana, medijateka, knjižnica, čitaonica te donekle odvojeno stanovi za goste i za imame, smješteni su u prizemlju. Cijeli kompleks džamije, kao i parter, obložen je bijelim betonom, dok će “zeleni” krov omogućiti racionalnu potrošnju energije. Od vjerskih sadržaja, središnji molitveni prostor razvijen je na dvije etaže, prizemni dio za muškarce i galerijski mahfil za žene. Edukativni dio centra sadrži četiri učionice za vjeronaučnu nastavu koje su okrenute prema vanjskoj terasi. Knjižnica s čitaonicom smještena je uz višenamjensku dvoranu, dok će restoran ljeti koristiti ulazni amfiteatar s fontanom. Projekt Islamskog centra Pula imat će oko 2000 kvadrata.
Osim za Islamski centar u Puli, postoji gotov projekt za gradnju Islamskog centra i u Osijeku. To će također biti projekt koji karakterizira modernistički pristup sakralnom objektu. Visina minareta s polumjesecom na vrhu bit će 30 metara. Uz molitveni prostor koji je izvana izgledom četvrtast, a iznutra sferičan, bit će naslonjene ostale prostorije centra s jednom velikom i osam manjih, zatvorenih zelenih i otvorenih površina.
Najveći i najvažniji islamski centar u Europi nalazi se u Zagrebu. Naime, gradnja sadašnje džamije i Islamskoga centra, na predjelu Trstik u Folnegovićevu naselju, završena je 1987. Sarajevski graditelji Džemal Čelić i Mirza Gološ sagradili su arhitektonski kompleks koji zauzima površinu od oko 10.000 metara četvornih. Sastavljen je od više funkcionalnih cjelina: bogomolje s minaretom visokim oko 51 m, islamske vjerske srednje škole (medrese), knjižnice, zajedničkih društvenih prostorija, upravne zgrade, dijela za stanovanje, gospodarskog dijela te velike dvorane i restorana. Premda svojom unutrašnjosti i vanjštinom zadržava tradicionalni raspored i sadržaj, arhitektura ovog kompleksa u suglasju je sa suvremenim graditeljskim kretanjima. S obzirom na to da je to bio prvi projekt, nitko sa sigurnošću ne zna koliko je ustvari koštao. Ali, ono što se pouzdano zna jest da su taj projekt financirale gotovo sve arapsko-islamske zemlje. Veliku donaciju dao je i pokojni libijski vođa Moamar Gadafi.
Centar s četiri etaže
Islamski centar u Rijeci, sagrađen na površini od oko 5300 četvornih metara, ima četiri etaže na kojima su džamija sa šest kupola i s pratećim prostorijama, uredi uprave Medžlisa (Vijeća) Islamske zajednice Rijeka, kongresni centar, dvorana, restoran, društvene prostorije, stanovi, ima i podzemnu garaža. Minaret je visine 23 metra. Najviše novca za gradnju centra darovao je katarski emir Hamad bin Khalifa al-Thani, čije će ime nositi kongresni centar.
Najstarija džamija u Hrvatskoj nalazi se u Gunji, sagrađena je davne 1969. Sagrađena je na zemljištu koje su u tu svrhu darovali bračni par iz Gunje, Ismet i Izeta Čandić. Prvi imam u džamiji bio je Hasan ef. Suljkanović, a od 1981. imam je Idriz ef. Bešić. Džamija je do 1999. godine bila pokrivena klasičnim krovom na četiri vode, a tada je uz pomoć Generalne islamske lige “Rabite”, općine Gunja i mještana, renovirana i pokrivena kupolom. Osim džamije, u Gunji od 1960. godine postoji i odvojeno muslimansko groblje – mezarje. U Gunji je u neposrednoj blizini džamije sagrađen i Islamski centar.
Osim što ima najstariju džamiju u Hrvatskoj, Gunja je prvo mjesto u kojem je na prostoru bivše Jugoslavije uveden i islamski vjeronauk u osnovnu školu, samo tjedan dana poslije katoličkog. Dok su muslimani diljem svijeta, a najviše u Europi, pod represijom zbog terorističkih napada i proživljavaju najteže trenutke, u Hrvatskoj su u jako povoljnom položaju zbog nekoliko čimbenika koji proizlaze iz specifičnog povijesnog i kulturalnog zaleđa. Naime, većina ljudi s ovih prostora jugoistočne Europe još je uvijek vrlo religiozna i naviknuta već nekoliko stoljeća živjeti zajedno s pripadnicima drugih vjeroispovijesti. Ne zaboravimo da je muslimanska zajednica već od 1878. godine institucionalno prisutna u Zagrebu i da je Hrvatski sabor još 1916. godine među prvima u Europi priznao islam kao ravnopravnu državnu vjeru, uz katoličanstvo i pravoslavlje.
Osim toga, kako je u politici 1990. postalo jasno da moraju računati na Katoličku crkvu i katoličke građane, prirodno je došlo do pozitivnog uključivanja vjerskog čimbenika u društvu, što je pogodovalo položaju drugih vjerskih zajednica, uključujući muslimane. Istovremeno, Katolička crkva službeno se zalaže za slobodu vjerovanja kao sastavni dio građanskog prava, pa je njezina otvorenost prema drugim religijskim tradicijama također pozitivan doprinos.
Islamska zajednica u Hrvatskoj, naročito ona u Zagrebu, najviše se zauzima u promicanju međureligijskog dijaloga u našoj zemlji. Najvažnije je da mlađe generacije muslimana u Hrvatskoj, koje su obrazovane i koje znaju svoj višestruki identitet, vjerski i nacionalni, uspješno spojiti s hrvatskim identitetom, nisu skrenule put radikalizma kao u ostalim europskim zemljama.
Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u svijetu iz koje se nijedan musliman rođen u Hrvatskoj nije pridružio terorističkoj organizaciji Islamske države. Muslimani u Hrvatskoj imaju sva prava i to je zakonski zaštićeno. Tako je u javnim osnovnim i srednjim školama uveden vjeronauk, postignuta je mogućnost otvaranja vlastitih škola i medija, a javna televizija prati događanja u zajednici te o tome izvješćuje javnost, prenosi bajramske svečanosti i omogućuje gostovanja u emisijama, što je dobra prigoda da se iznesu jasni stavovi islama o raznim temama iz područja vjerovanja i života jednog muslimana.
Hrvatska jedina država
Svi vjerski djelatnici i namještenici imaju posebnu zaštitu kao i redovno uzdržavanje od države. Pravo na halal prehranu u svim sferama života, od škola, bolnica, zatvora, vojske, policije, uz kompletnu duhovnu skrb imama, također je postignuto ugovorom, kao i gradnja vjerskih objekata te slobodni dani za blagdane.
Da muslimani Hrvatsku smatraju svojom i jedinom državom dokazuje i činjenica da se u Domovinski rat uključilo njih više od 25 tisuća.
Od toga 1180 položilo je svoje živote. Iako Hrvatsku često kritizira međunarodna zajednica, a najviše EU, zbog “nepoštovanja ljudskih prava i vjerske slobode“, Hrvatska svakako može biti predvodnica ostalim zemljama što se tiče vjerske slobode. Dok se u drugim europskim zemljama pod krinkom “borbe protiv terorizma“ zatvaraju džamije i islamski centri, u Hrvatskoj se grade.
