Osim po padu broja stanovnika, Karlovačka županija negativan trend ima i u broju sklopljenih brakova. I to u svim mjestima. Tako je 2009. sklopljeno 612 bračnih zajednica; 175 građanskih i 437 vjerskih. Godinu potom počinje trend opadanja.
Hrvatski trend
U 2010. bilo ih je 591, 199 građanskih i 392 vjerskih, a 2011. čak 84 bračnih zajednica manje; 180 građanskih i 327 vjerskih. Čini se da je 2012. godina bila nešto ‘romatičnija’, pa je ukupan broj brakova povećan s 507 u 2011. na 537 sklopljenih brakova u 2012. U toj je godini porast zabilježen u svim gradovima i općini Vojnić koja je, u odnosu na podatke iz svih pet gradova, posebna po tome što je samo tu veći broj građanskih od vjerskih brakova.
Prošla je godina završila s novim padom i podatkom da je sudbonosno da reklo svega 527 parova, 190 pred matičarem, a 337 pred svećenikom. Podatak o padu broja sklopljenih brakova, zapravo, ne čudi, takav trend je u čitavoj Hrvatskoj.
Raste i broj razvoda. Tako smo ih 2010. imali 100, 2011. 129, da bi 2012. čak 151 brak završio razvodom.
– Lani je u Centar za socijalnu skrb podnešeno 103 zahtjeva za posredovanjem. Riječ je o postupku koji Centar vodi u slučaju razvoda između bračnih drugova koji imaju malodobnu djecu.
Razvod braka vodi se kao posebna parnica - pojasnila je Višnja Malinar, ravnateljica karlovačkog Centra za socijalnu skrb.No, iako je razvod više nije tabu tema i događa se u svim slojevima društva, Dubravka Kolić, koja je nekada u Karlovcu vodila Udrugu samohranih roditelja, kaže da su razvedeni i danas u društvu stigmatizirani.
– Posebno žene koje su često nezaposlene. U svakoj situaciji su stigmatizirane jer su razvedena. Društvo je još sklono osuđivati razvedene, žene i muškarce. Najveći su problemi kod žena naplata alimentacije od bivših supruga koji tu zakonsku obvezu često pokušavaju izbjeći, što ženi i djeci dodatno ugrožava egzistenciju – kaže Kolić.
Sigurna zarada
Nove zakonske odredbe, kaže, neće znatnije doprijeti rješavanju tog problema, jer obveznici plaćanja često pronalaze ‘rupe’ u zakonu kako bi izbjegli obveze. Smatra da bi društvo nezaposlenim samohranim majkama trebalo olakšati pronalazak posla, trebale bi imati prednost, kako bi same mogle zarađivati.
