Nijedan europski porezni obveznik nije platio ništa Grčkoj! Sama ta rasprava, da će porezni obveznici drugih zemalja eurozone izgubiti svoj novac u Grčkoj, zapravo je vrlo uvredljiva za nas Grke – kaže Evangelos Venizelos, zamjenik grčkog premijera i ministar vanjskih poslova, na brifingu s grupom bruxelleskih dopisnika probranih europskih i svjetskih medija, među kojima je Večernji list pozvan kao jedini medij iz Hrvatske. Venizelos je “teškaš” grčke politike.
U 2011. i 2012. bio je ministar financija, u razdoblju koje je bilo jedno od najgorih za Grčku od početka krize. Kad dugo razgovara s novinarima, lagano pojačava i glas i gestikulaciju pa po tome možete pročitati što ga najviše ljuti. Ljuti ga, na primjer, pitanje kako objasniti poreznim obveznicima u Njemačkoj da će u skoroj budućnosti možda izgubiti svoj novac u Grčkoj jer, nakon restrukturiranja i otpisa duga prema privatnim vjerovnicima, sav grčki dug sada je zapravo prema javnim vjerovnicima: prema institucijama iza kojih stoje državni proračuni zemalja eurozone. Zatraži li Grčka u skoroj budućnosti otpis dijela svoga duga, to “šišanje” više neće biti na štetu privatnih investitora u grčke obveznice, već javnih investitora, pa slijedom toga i poreznih obveznika. Venizelos je ljutit, ali ipak strpljivo objašnjava:
– Njemački porezni obveznik, kojeg vrlo cijenim i poštujem, nije dosad platio ništa – kaže i objašnjava da ni Njemačka ni druge zemlje eurozone nisu iz svojih proračuna davale novac izravno za kredite Grčkoj, već su bile jamci. Drugi grčki program pomoći išao je preko EFSF-a, posebnog europskog fonda oformljenog u krizi, ali EFSF se zadužuje na tržištima izdavanjem svojih obveznica. One dobro stoje jer se oslanjaju na jamce, a jamci su sve države eurozone zajedno. – Europski porezni obveznik dosad nije Grčkoj platio ništa. Ako Grčka izađe iz eurozone, ako budemo imali nekontroliranu situaciju, onda će platiti. Ali grčki program može i bit će uspješan. Bit će to “win-win” scenarij. Izlazimo iz krize, vratit ćemo se na financijska tržišta. Grčka ne živi na štetu svojih europskih partnera. Grčka je korektna prema svojim partnerima i svojim obvezama – govori Venizelos.
Dokaz da Europa funkcionira
U Ateni je ovaj tjedan svečano obilježen početak grčkog predsjedanja Vijećem EU i u službenim događanjima sve je odisalo optimizmom zbog očekivanja da će Grčka za vrijeme šestomjesečnog predsjedanja Unijom početi bilježiti gospodarski rast. Oporavak je na vidiku, najavljuje ministar financija Yannis Stournaras i nudi brojke koje potvrđuju da se u 2014. očekuje rast BDP-a od 0,6 posto. Nismo dosad izgubili ni centa poreznih obveznika eurozone, a nećemo ni ubuduće, uvjerava ministar vanjskih poslova Venizelos. A grčki premijer Antonis Samaras s ponosom ističe da su svi proroci grčkog bankrota bili u krivu.
– Sve Kasandre bile su u krivu. Mi to danas dokazujemo. Mnogi su se kladili da će Grčka izaći iz eurozone, da će propasti i euro i EU. Uvjerili smo ih da su bili u krivu. Grčka je izvela nešto što su mnogi smatrali nemogućim. Izvela je najveću fiskalnu prilagodbu u povijesti – kaže premijer Antonis Samaras.
– Zvali su nas najslabijom karikom. Ali dokazat ćemo da ono što je bilo označeno kao najslabija karika postaje simbol i dokaz da Europa funkcionira – dodaje Samaras.
Članovi grčke vlade s kojima smo razgovarali u Ateni priznaju da će proći još vremena prije no što se očekivane stope gospodarskog rasta pretvore u smanjene stope nezaposlenosti, ali grčkim i europskim liderima očajnički je potreban bilo kakav pozitivan preokret u Grčkoj.
I predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso u Ateni je zračio ponosom zbog činjenice da su proroci izlaska Grčke iz eurozone bili u krivu. Barroso tvrdi da se euro izvukao iz egzistencijalne krize i nudi nekoliko primjera koji su se dogodili samo u posljednjih nekoliko dana. Irska je postala prva zemlja koja je izašla iz programa u kakvom se još nalaze Grčka, Portugal i Cipar. U utorak ovoga tjedna, u prvom zaduživanju na redovnim financijskim tržištima nakon izlaska iz “bailout” programa, Irska se uspjela zadužiti uz kamatu nešto veću od 3 posto.
– To je manja stopa od one koju danas plaćaju zemlje kojima nije bila potrebna financijska pomoć. Ili uzmite primjer Letonije koja je prošla kroz vrlo zahtjevan program prilagodbe, a sad ima najveću stopu rasta u EU. Ili uzmite primjer Španjolske, gdje financijska potpora bankama daje učinka i zemlja formalno izlazi iz tog programa ovog mjeseca. Moj je zaključak da programi prilagodbe daju učinka – kaže Barroso.
Dok je Barroso govorio u palači Zappeion u Ateni, jake policijske snage priječile su put radikalnim prosvjednicima koji su pokušavali probiti 18-satnu zabranu demonstriranja u središtu Atene, proglašenu zbog sigurnosti visokih gostiju iz Bruxellesa. Grčki dužnosnici tu su zabranu objasnili kao normalnu sigurnosnu mjeru. Svima je jasno da dužnosnici iz Bruxellesa nisu baš omiljeni na ulicama Atene.
Prije godinu dana u javnost je procurila interna e-mail poruka iz Europske komisije s praktičnim savjetima eurobirokratima prilikom putovanja u Atenu. “Taksist koji vas vozi u hotel ili trgovac kod kojeg kupujete ne mora znati da radite za europske institucije. Ako vas pitaju čime se bavite, govorite im o svojoj bivšoj profesiji ili profesiji nekog svog prijatelja”, glasi jedan od savjeta iz tog e-maila.
Sigurnosne procjene ljudi u EK očito prihvaćaju činjenicu da su mnogi Grci bijesni zbog urušavanja životnog standarda koje se dogodilo pod paskom Trojke, tijela stvorenog u krizi, koje čine EK, MMF i Europska centralna banka. U protekle četiri godine grčki BDP pao je ukupno 25 posto, a svako grčko kućanstvo u prosjeku je izgubio oko 35 posto primanja.
– Grci su prošli kroz nezamislive teškoće. Standard života srozao se kao nikome drugome nakon Drugoga svjetskog rata – kaže premijer Samaras.
Da bi vratila konkurentnost, Grčka je drastično smanjila jedinični trošak rada, pokazatelj koji govori koliko je jeftino ili skupo proizvoditi nešto u nekoj zemlji. Jedinični trošak rada u Grčkoj je sada niži nego u trenutku kad je zemlja ušla u eurozonu, no to još nije automatski sa sobom donijelo i bitnije povećanje izvoza koje se očekuje kao posljedica jeftinijeg rada. Članovi grčke vlade očekuju da će turizam, farmaceutika, brodarstvo i IT industrija biti sektori gospodarstva koji će iznijeti teret izlaska iz krize. Ministrica turizma Olga Kefalogianni kaže da je 2013. bila rekordna godina za grčki turizam. Zabilježeno je 17,8 milijuna gostiju koji su potrošili ukupno 12 milijardi eura.
– Više od 16 posto Grka izravno ili neizravno zaposleno je u turizmu, koji čini oko 17 posto grčkog BDP-a – kaže 38-godišnja grčka ministrica. Jedan od prioriteta Grčke tijekom šestomjesečnog predsjedanja Vijećem EU bit će i inicijativa da se olakša vizni režim za turiste iz zemalja poput Rusije i Kine. Od te inicijative koristi bi mogla imati i Hrvatska, koja je ostala bez mnogih ruskih turista nakon što su, zbog ulaska Hrvatske u EU, ostali bez pogodnosti da u Hrvatsku doputuju bez vize.
Prioritet jadransko-jonska regija
Prioriteti Grčke u predsjedanju Europskom unijom podijeljeni su u četiri kategorije. Prva je stvaranje uvjeta za gospodarski rast u EU, smanjenje nezaposlenosti i jačanje kohezije. Druga je daljnja integracija eurozone, što znači da će se Grci truditi do svibnja i završetka rada ovog saziva Europskog parlamenta dovršiti usvajanje odluka o novim institucijama koje će stvoriti bankovnu uniju. Treća je kategorija pitanje migranata i sigurnosti vanjske granice EU. A četvrto područje kojima će se Grci baviti maritimna je politika EU. Zajedno s Talijanima, koji preuzimaju predsjedanje Vijećem EU u drugoj polovici 2014., Grci žele promovirati jadransko-jonsku makroregiju.
Ovo je peti put da Grčka predsjeda Europskom unijom od 1981., kad je primljena u zajednicu. Na predsjedanje će Grci ovaj put potrošiti oko 50 milijuna eura, što je, ističu, skroman iznos, najmanji koji je ijedna zemlja predsjedateljica platila u posljednjih pet-šest godina.
Irska je, primjerice, na organiziranje sastanaka tijekom svoga predsjedanja Unijom potrošila oko 60 milijuna eura. Mnogi u Bruxellesu ne mogu sakriti osjećaj da im grčko predsjedanje izgleda paradoksalno. – EU smatra da Grčka ne može upravljati sama sobom, za što kao dokaz imamo Trojku. Ali Grčka svejedno predsjeda Europskom unijom – kaže Daniel Hannan, euroskeptični član Europskog parlamenta iz redova britanske Konzervativne stranke. Zamjenik grčkog premijera Evangelos Venizelos na druženju s novinarima u Ateni ponudio je svoj odgovor na taj paradoks.
– Kako to da Grčka želi obavljati dužnost predsjedanja Unijom dok istovremeno prolazi kroz tešku krizu i oslanja se na pomoć svojih europskih partnera? Zato što želimo pokazati da smo, u institucionalnom pogledu, na visini zadatka.
a šta če vam dati škrti europljani.