U posljednjih 20-ak godina utrostručio se broj svih razvojnih poremećaja, pa tako i jezično-govornih te komunikacijskih poteškoća.
Znanstveni podaci pokazuju kako je broj poremećaja jezično-govorne komunikacije u značajnom porastu i u Hrvatskoj i u svijetu. Zašto je tako, razgovarali smo s prof. dr. sc. Draženkom Blaži, redovitom profesoricom Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i predsjednicom Hrvatskog logopedskog društva. Ona je sudionica četvrte konferencije 'Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska', 12. studenog u Obrtničkoj komori Zagreb.
Broj mjesta na konferenciji je ograničen. Prijavi svoj dolazak već danas!
Foto: privatni album
Socijalna komunikacija
- Napredak u medicini i medicinskoj tehnologiji koji je danas značajno smanjio mortalitet neurorizične djece, nije, nažalost, u mogućnosti smanjiti i neurorizične čimbenike koji se tijekom trudnoće i porođaja javljaju kod djece - pojašnjava prof. Blaži.
U ovih 20 godina, dodaje, značajno su se promijenili okuženje i zahtjevi okoline prema djeci, kao i drugačiji oblici komunikacije, odnosa, te odgoja i obrazovanja.
Najveći postotak poteškoća su tzv. poremećaji izgovora, koji se, prema podacima, u Hrvatskoj i svijetu javljaju u više od 30 posto predškolske djece.
- U značajnom su porastu komunikacijske teškoće koje se iskazuju u obliku poremećaja socijalne komunikacije izolirano ili u sklopu širih razvojnih poremećaja (npr. poremećaja iz autističnog spektra) te neki oblici motoričkih govornih poremećaja, kao što je npr. dječja govorna apraksija.
Slavonija, otoci, lika...
Svi navedeni poremećaji i teškoće zahtijevaju brzu logopedsku intervenciju, no to, nažalost, često nije moguće ostvariti zbog velikog nedostatka logopeda, posebno u manjim sredinama, ali i nekim većim regijama. Danas tako kronični nedostatak logopeda nalazimo u Slavoniji, otocima, Lici, Gorskom kotaru, Sisačko-moslavačkoj županiji, pa čak i u široj okolici Zagrebačke županije - kaže Draženka Blaži.
Ona već dugi niz godina u praksi, ali i kroz znanstveno djelovanje, sudjeluje u razvoju logopedske struke u Hrvatskoj.
Nažalost, kako ističe, logopedija je danas najdeficitarnija struka i zanimanje u Hrvatskoj i točno je da zbog nedovoljnog broja stručnjaka mnogo djece propusti optimalno vrijeme u kojem bi trebalo početi logopedsku terapiju.
Država nema sluha
- Problem predstavljaju male upisne kvote na studiju logopedije na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, koji je za sada jedina visokoškolska ustanova u RH koja obrazuje magistre logopedije. No problem predstavlja i nepostojanje strategije planiranja potrebnog broja stručnjaka u skladu s potrebama stanovništva, kao i neosviještenost državnih institucija kako učiniti logopedsku uslugu dostupnijom onima kojima je potrebna. Postoje načini da se ta situacija promijeni, no za to je potrebna dobra volja svih zainteresiranih dionika - zaključuje prof. Draženka Blaži.
Pridružite nam se na konferenciji "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska" u organizaciji 24sata i partnera, 12. studenog, u Obrtničkoj komori Zagreb, Ilica 49, te na vrijeme rezervirajte svoje mjesto u dvorani.
