TEOLOŠKO-PASTORALNI TJEDAN

“Svećenički velesajam” za nabavu novih zvona, misnica, kipova i crkvenih potrepština

Teološko-pastoralni tjedan na Šalati
Foto: Robert Anic/PIXSELL
1/6
06.02.2020.
u 23:00

Sportska dvorana pravi je „shopping mall“ u kojemu su izložena i crkvena zvona

Svećenički tjedan svake godine na zagrebačkoj Šalati, u Nadbiskupskom sjemeništu i Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji, okupi više tisuća svećenika i vjernika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i okolnih država.

Službeni mu je naziv, zapravo, „Teološko-pastoralni tjedan“, jer se tijekom prije podneva odvijaju teološka predavanja, dok je cijeli dan otvoren sajam devocionalija i svega što je potrebno za crkvu. Od svijeća i kaleža, zvona i raspela do misnica i liturgijskoga ruha ili košulja za svećenike, koje su specifične po tome što imaju poseban ovratnik u koji se može smjestiti svećenički kolar.

„Nekom se može činiti da ovdje vlada neki trgovački mentalitet, ali to nije tako jer mnogi svećenici koji nisu u gradskim župama ovamo dođu obaviti godišnju kupovinu. I dođemo se podružiti i susresti jer je ovo odlična prilika vidjeti kolege s kojima smo studirali ili se družili davnih godina, a inače nemamo vremena za susrete“, rekao nam je jedan župnik, kojega smo zatekli odmah na ulazu u zgradu, kao i don Nikolu Majića, župnika iz Kotorske biskupije, koji je do Šalate i ove godine potegnuo iz Crne Gore.

Cijene s popustom

Tih tjedan dana zatvaraju se školske učionice i pretvaraju u „sakralne radnje“ pa se u svakoj od njih prodaje nešto, od knjiga i kalendara do krunica i tamjana.

Sportska dvorana pravi je „shopping mall“ u kojemu su izložena i crkvena zvona pa svatko koga zanima kako izgleda elektroničko namještanje satnog mehanizma u vrijeme kada crkvama više ne trebaju zvonari može na licu mjesta provjeriti kako zvone zvona „na struju“.

Hodnici su također zakrčeni jer je mnogo izlagača upravo na njima. Ondje smo sreli i Katerinu Sočev iz Zagreba, koja nam je zajedno s Milkom Drvenkar iz Podravskih Sesveta pokazala tek izrađene misnice i albe za svećenike.

„Koncem veljače otvaramo prodavaonicu misnog i crkvenog ruha Paramenta na Kaptolu 27, gdje će svećenici moći nabaviti misnice, albe, plašteve, štole, dalmatike, rokete, biskupske mitre, ali i ministrantska odijela, haljine za prvu pričest i krizmu te sve ostalo što im je potrebno, a što ručno izrađuje gospođa Drvenkar“, govori Katerina Sočev držeći u ruci posebno lijepu zlatnu misnicu.

Na sajmu je mnogo knjiga pa smo u učionici na prvome katu sreli Marka Zefića, vlasnika jedne od najpopularnijih kaptolskih knjižara, “Knjižare sv. Antun Padovanski”, koji je upravo razgovarao s popom Antom Luketićem, župnikom iz Oštarija, koji je listao i kupovao knjige.

„Kao što vidite, cijene su s popustom upravo za ovu prigodu“, kaže Marko Zefić najavljujući nam nove četiri knjige popularnog teologa Wilfrieda Stinissena koje će uskoro izaći u njihovoj nakladi.

Tamjana i svijeća, primjerice, ima svih vrsta, veličina, mirisa i oblika. Ako nekoga zanima koliko npr. dođe ona velika „uskrsna svijeća“ u crkvi, vidjet će da je to oko 500 kuna. Dakle, svaki predmet koji se nalazi u crkvi trebao je netko kupiti, nabaviti i donijeti. A to se upravo može na ovome „svećeničkom velesajmu“ na Šalati krajem svakoga siječnja.

No, osim prigode za kupnju, teološki tjedan važan je po predavanjima i kasnijim raspravama u velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa i klasične gimnazije. Svake godine nova je tema i posebno se pamti po nekom važnom govorniku, a ove je godine pažnju pobudio rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. Željko Tanjić, koji je rekao da Crkva ne može biti autentična u 21. stoljeću s „feudalnim modelom“, što se sa Šalate brzo proširilo katoličkim medijima i društvenim mrežama.

Djelovanje crkve

Naime, odgovarajući u raspravi na pitanje kako Crkva može odgovoriti na krizu i epohalne promjene, dr. Tanjić je rekao da Crkva treba postati, što nekima teško pada, bratska i sestrinska zajednica. „Nemam odgovore kakvi trebaju biti modeli Crkve. Ali, sigurno je da je jedan od najveći problema da mi ne možemo s feudalnim modelom Crkve biti autentični u 21. stoljeću. Ovakav tip katolicizma koji imamo nastao je i učinio čuda u posttridentinskoj reformi.

Ali zašto bi nešto što se dogodilo od 16. do 19. stoljeća bilo normativno za kršćanstvo? Mi kažemo da je normativno ono što se dogodilo u apostolskom vremenu. To ne znači da je to loše, to je dalo veliki doprinos. Ali, moramo reći, taj svijet više ne postoji. Jesmo li mi čuvari toga svijeta ili smo čuvari evanđelja“, rekao je dr. Željko Tanjić citirajući papu Franju da se ne treba se zanositi razmišljanjem kako Crkva na sve izazove promjene epohe može odgovoriti na isti način kao do sada, eventualnom promjenom odijela.

„Potrebno je dobro vidjeti u čemu se sastoji promjena epohe i kako Crkva u njoj treba djelovati“, rekao je dr. Tanjić, navodeći Papine riječi da „vrijeme u kojem se nalazimo nije epoha promjena, premda se stalne promjene događaju pred našim očima, nego da se nalazimo u promjeni epohe“.

On je govorio i o tri načina djelovanja Crkve u današnjem društvu. Prvi bi bio pojačana politička borba kako bi se ponovno nametnule određene norme u pravu i u zakonskoj regulativi.

„Ako nismo u stanju uvjeriti ljude, onda treba sve učiniti da se djeluje na zakone. U ovom slučaju problem je da se djelovanje Crkve, posebice s obzirom na skandale i nedosljednosti u vlastitim redovima, ne shvaća kao ‘savjest’ društva, nego kao ‘policajac’. Osim toga sve je teže za Crkvu koja se poziva na transcendentalne vrijednosti naći političke posrednike i zagovornike ovakvoga stava. To je ono naše vječito pitanje o demokršćanskim strankama i uopće političkom djelovanju katolika“, rekao je dr. Tanjić.

Drugi je pristup tzv. Benediktova opcija, a treća opcija daje prednost evanđeoskoj kulturi pa i pod cijenu napuštanja rimske, zapadne, europske kulture, kako je rekao.

Komentara 2

ZI
zip123
19:35 07.02.2020.

Nikad dosta.

PO
pounhartpa
09:27 07.02.2020.

MooXi.net - sjajan projekt za odrasle koji žele pronaći seksualnog partnera

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije