Zbog odustajanja Ollija Rehna od posredovanja u sporu između Slovenije
i Hrvatske te predsjedanja Švedske EU-om koje počinje za četiri dana,
za razgovor smo zamolili švedskog veleposlanika u Hrvatskoj Fredrika
Vahlquista.
• Švedski
ministar vanjskih poslova Carl Bildt rekao je da Švedska diže ruke od
problema između Hrvatske i Slovenije. Kao prioritete tijekom
predsjedanja Švedska je prije navodila klimatske promjene, ekonomsku i
financijsku krizu, lisabonski sporazum i proširenje EU, ponajprije na
Hrvatsku. Mijenja li nova situacija oko spora Hrvatske i Slovenije te
prioritete?
– Ne, ti sveobuhvatni prioriteti ostaju. Odustao je Olli Rehn, ali ne
švedsko predsjedanje ili Carl Bildt. Ministar vanjskih poslova Bildt
jasno je rekao da je pitanje granice sada čisto bilateralno, takvo je
oduvijek i bilo. S vanjskog gledišta, formalno s tim sporom nemaju
ništa ni EU, niti njezine članice ili predsjedateljica, niti EK. Olli
Rehn i EK odlučili su u siječnju preuzeti inicijativu da pomognu
Sloveniji i Hrvatskoj, no Rehn je kazao da oni više nemaju preduvjeta
za nastavak. Vrijeme je da dvije zemlje same razmotre kako naći izlaz
iz slijepe ulice, i to što prije. Švedsko je mišljenje da Slovenija
treba što prije deblokirati pregovore. To je ono što mi želimo. U
utorak je švedski premijer Fredrik Reinfeldt u našem parlamentu
predstavio program predsjedanja EU-om. Rekao je da je od najveće
važnosti da EU ostane pri svojim obvezama i principima oko proširenja
te da bi Hrvatska pregovore mogla zaključiti na jesen. To je vrlo važno
i to bi posebno Slovenci trebali pročitati.
• Kako komentirate to što
je nakon Bildtova istupa Slovenija blokirala još jedno poglavlje
hrvatskih pristupnih pregovora?
– To je za žaljenje. Oni su ih dosad u svakom slučaju blokirali previše.
• Je li to i jedini
hrvatski problem u pregovorima ili ih ima još?
– U Stockholmu mi je rečeno da posebno pažljivo pratim pravosuđe i
primjenu zakona, ali i poljoprivredu, brodogradilišta te ekološka
pitanja. Kad sam jesenas došao, pitanje suradnje sa sudom u Haagu bio
je tamni oblak, ali negdje u daljini.
• Što je najkritičnije?
– Čini se da se problem s brodogradilištima pozitivno rješava
zahvaljujući inicijativama Vlade te ulozi potpredsjednika Polančeca.
Kod poljoprivrede problem je s agencijama koje plaćaju jer vašim će
poljoprivrednicima biti kanalizirano mnogo novca, što će biti vrlo
bitno kad postanete 28. članica EU, a to ćete bez sumnje postati.
• Koji je veći izazov,
pravosuđe ili brodogradnja i poljoprivreda?
– Poglavlje 23, pravosuđe, to je posebna skupina. I to korupcija,
primjena zakona i organizacijska pitanja oko sudaca, procedura...
• Što ako Slovenija i
Hrvatska na dulje vrijeme ne nađu rješenje problema?
– Uvjereni smo da su i Hrvatska i Slovenija odlučne srediti konflikt s
granicom na konstruktivan način te da će to i učiniti.
• Kakvu poruku Slovenija
ovom blokadom šalje ostalim balkanskim zemljama?
– Šalje loš signal.
FREDRIK VAHLQUIST, ŠVEDSKI VELEPOSLANIK U RH