Igor Rudan, znanstvenik

VIDEO 'Sveti gral u znanosti je kako napraviti 'interface' između mozga i računala'

Zagreb: Konferencija Večernjeg lista "Kraj budućnosti"
Foto: Jurica Galoic/PIXSELL
1/14
24.02.2024.
u 19:04

Nova tehnologija dovest će i do novog oblika raslojavanja među ljudima i još ne možemo predvidjeti kako će izgledati suživot između bioničkih, kibernetičkih i izvornih ljudi, smatra Rudan

Znanstvenik Igor Rudan, govoreći o kibernetičkom čovjeku, na konferenciji ''Digitalna Hrvatska: Kraj budućnosti'' podsjetio je da je čovjek, prije no što je počeo razmišljati o unapređenju živog bića, morao shvatiti samog sebe.

– Koja je to sreća da od bezbroj svemira mi živimo u jednom koji je stvoren, kako kažu astrofizičari, po matematičkim izračunima i konstantama, koji omogućava razvoj života, a mi smo taj život. Na Zemlji je nastao, izgleda, samo jednom. Koja je sreća biti u jednom svemiru koji podržava život i u gradijentu inteligencije na Zemlji, biti jedina vrsta koja je razvila dovoljno inteligencije da može o svemiru razmišljati – kazao je Igor Rudan i dodao da su ljudi, s obzirom na to da su razvili inteligenciju da razumiju sebe, počeli mijenjati i svoj okoliš i prilagođavati ga sebi zbog čega smo vrste doveli do izumiranja.

– Da bismo mijenjali sebe, moramo se razumjeti. Zahvaljujući mikroskopu počeli smo razumijevati strukturu naših organa o kojima dugo nismo znali ništa: nismo znali kako rade, da je srce pumpa koja upravlja krvotokom. Došli smo u 400 godina od toga da nismo znali ništa do toga da razumijemo sve o organima. Razumijemo sve organe osim mozga. Možemo gledati neurone, mreže, ali nemamo pojma kako struktura mozga dovodi do njegove funkcije, kako nastaju misli, pamćenje – kazao je Rudan. Kao prvi primjer unapređenja naše biologije istaknuo je bioničke implantate za sluh i vid.

– Dobila se nevjerojatna mogućnost. Ne samo da se nadomjesti osjet koji je bio izgubljen, nego ga se moglo pojačati iznad bioloških ograničenja čovjeka. Time nadomještamo i unapređujemo sebe. Radimo i mioelektrične proteze za ljude bez udova u kojima senzori očitavaju električne impulse mišića i tako ljudi pomiču proteze. Sintetička biologija omogućila je dediferencijaciju pa možemo vratiti stanice bubrega u izvorno stanje, a zahvaljujući mogućnosti 3D printanja, možemo napraviti umjetnu gušteraču za ljude s dijabetesom tipa 2 ili nekome dati novu umjetnu kožu. Tu unapređujemo čovjeka onime što razumijemo. No ljudi su se počeli igrati i s nečim što ne razumiju, a to je svijest, inteligencija. Želimo pokušati razumjeti, uz pomoć umjetne inteligencije, kako neuroni rade i onda iz toga predvidjeti što se zbiva u mozgu. Predvidjeti misli. Elon Musk o tome priča. Možemo li umjetnom inteligencijom očitavati aktivnost neurona iako ne razumijemo kako oni rade. U liječenju nekih bolesti, poput Parkinsona, depresije, ADHD-a, pokušava se elektrodama i na druge načine stimulirati određene dijelove mozga da se smanje simptomi bolesti. To razumijemo, no kako predvidjeti misli, to još nismo shvatili – pojasnio je znanstvenik.

POVEZANI ČLANCI:

– Ako se to uspije dobiti, ti se obrasci mogu slati u računalo i kontrolirati egzoskeleton ili bilo što što stavimo u čovjeka kao bionički implantant. To je trenutačno sveti gral za kojim znanost traga: kako napraviti "interface" između mozga i računala. To bi bio pomak i izazov za društvo, ali rad na tome nas je doveo i do shvaćanja tri najveća ograničenja u tom razvoju. To su moguća nekompatibilnost materijala koji se ugrađuju u čovjeka s obzirom na to da moraju opstati u organizmu, zatim pitanje izvora energije koja će pokretati te implantate, a treće je imunološko odbacivanje implantata i kako ih napraviti imunoneutralnima. Na svemu tome se intenzivno radi i te probleme bismo uskoro mogli riješiti – kazao je Rudan. No upozorio je i na najveće izazove za društvo koje donosi napredak prema kibernetičkom čovjeku.

– Pitanje je hoće li ti ljudi uopće biti ljudi, to tek treba vidjeti, zatim hoće li se sve te tehnologije koje će se ugrađivati u ljude na isti način testirati kao lijekove. Sve mora proći kroz iste protokole kao i lijekovi, mora se istražiti sigurnost i efikasnost da bi se implantanti mogli ugrađivati u ljude. Tu je i pitanje etike, u smislu da se slobodno kod svakoga to može ugrađivati, da nema prisile ili zlorabljenja. Da ne dogoditi da vas netko, primjerice, hakira preko uređaja koje imate ugrađene pa upravlja vama – to su novi izazovi na koje društvo još nije dovoljno spremno – pojasnio je znanstvenik i dodao da će nova tehnologija dovesti i do novog oblika raslojavanja među ljudima te da još ne možemo predvidjeti kako će izgledati suživot između bioničkih, kibernetičkih i izvornih ljudi.

*Konferenciju Kraj budućnosti uživo ste mogli pratiti na YouTube kanalu Večernjeg lista 

GALERIJA Digitalna Hrvatska: Kraj budućnosti

Zagreb: Konferencija Večernjeg lista "Kraj budućnosti"
1/35

Komentara 3

ST
staromlad
00:48 25.02.2024.

Ide to, TTT transhumanistički totalitarizam i gle čuda Rudan promotor toga (za vrijeme plandemije je htio cijepiti sve i zagovarao je lockdown) Ljudi, zar ćete pljeskati ovome?

DO
doberdedec
08:42 25.02.2024.

Samo se vi igrajte dok ne stvorite kiborga koji se oteo kontroli. Onda bute vidili.

MI
mirobatan
08:04 25.02.2024.

Sve stručljak do stručljaka... užassss , a Rudan pogotovo...je li to čežnja za transhumanizmom... bavi se liječenjem ljudi a ne fizikom koju ne razumiješ

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije