Danas se obilježava Svjetski dan izbjeglica. Ovaj dan u cijelome svijetu obilježava se od 20. lipnja 2001. godine. Broj izbjeglica ili interno raseljenih osoba veći je nego ikada od 1994. godine, navodi se u izvještaju koji je u utorak objavio UNHCR, agencija UN-a za izbjeglice.
- Godišnji izvještaj UNHCRa Globalni trendovi odnosi se na raseljavanje stanovništva tijekom 2012.godine, prema podacima vlada, NVO partnera i samog UNHCRa. Izvještaj navodi da krajem 2012., više od 45,2 milijuna ljudi živi u raseljenju, u usporedbi s 42,5 milijuna koliko ih je bilo krajem 2011.godine. To su 15,4 milijuna izbjeglica, 937.000 tražitelja azila i 28,8 milijuna osoba primoranih da bježe unutar granica vlastitih država.
Ratovi ostaju glavni uzrok raseljavanja. 55% svih izbjeglica o kojima govori izvještaj UNHCRa potiče iz samo pet zemalja u kojima se vode ratovi: Afganistana, Somalije, Iraka, Sirije i Sudana. Izvještaj također sadrži prikaz velikog raseljavanja stanovništva iz Malija, Demokratske Republike Kongo, Sudana u Južni Sudan i Etiopiju.- priopćio je UNHCR Hrvatska.
U Hrvatskoj azil najviše traže osobe iz Afganistana, Alžira, Bangladeša i BiH, izvijestio je Centar za mirovne studije.
- Azil je pravna i politička zaštita koja se dodjeljuje onim izbjeglicama koje osjećaju osnovan strah od proganjanja zbog pripadnosti određenoj rasi, naciji, vjeri, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili zbog političkog mišljenja. Tražitelji azila su ljudi različitih profila i osobnih priča: maloljetni i punoljetni muškarci i žene, obrazovane osobe, socijalno ugrožene osobe, žrtve trgovanjem ljudima i drugi. Od 2004. do danas RH je odobrila 88 statusa zaštite od ukupno preko 3500 zahtjeva. Osobe koje su u tom periodu zatražile azil u Hrvatskoj dolaze najvećim brojem iz Afganistana, Alžira, Bangladeša, BiH, Irana, Pakistana, Palestine, Ruske Federacije, Srbije (uključujući Kosovo), Somalije, Azilanti koji su de facto izbjeglice time su dobili priliku za novi, siguran život u Hrvatskoj, no njihovi problemi oko integracije jednako su aktualni i danas kao i prije sedam godina kada je odobren prvi status azila u Hrvatskoj.
Danas, na pragu ulaska u EU Hrvatska pokušava osmisliti učinkovit i dugotrajan sustav integracije koja će pomoći izbjeglicama pri uključivanju u društvo u aspektima njihovih prava na smještaj, učenje hrvatskog jezika, školovanje, zapošljavanje, zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb, spajanje obitelji, upoznavanje s hrvatskom povijesti i kulturom. Sve su to preduvjeti za postajanje izbjeglicâ integriranim i produktivnim članovima društva. Odgovornost je zajednice da taj okvir učinimo tolerantnim, inkluzivnim, otvorenim i dobronamjernim prema izbjeglicama i strancima koji dolaze u Hrvatsku. - navodi se u priopćenju Centra za mirovne studije.
>> Izbjeglice iz Hrvatske od 1. srpnja građani su Europske unije
