Hrvatska bi u Europsku uniju mogla ući tek 2013. ili 2014. godine, rekao je europarlamentarni izvjestitelj austrijski socijalist Hannes Swoboda predstavljajući u utorak predvečer EP-ovu Odboru za vanjske poslove (AFET) 13 kompromisnih amandmana na svoj nacrt neobvezujuće rezolucije o napretku Hrvatske, o kojima će u srijedu odbornici glasovati, a prihvatit će je u veljači EP-ov plenum. Ukupno su članovi AFET-a podnijeli 93 amandmana.
– Ako pregovori završe u lipnju, u rujnu će o pristupnome ugovoru raspravljati AFET, a na EP-ov plenum stiže u listopadu. Potom Hrvatska mora održati referendum i prije njegova pozitivna ishoda ni jedna ga država članica neće uvrstiti u parlamentarni raspored. A postupak ratifikacije može se u nekim zemljama i odužiti – rekao je Swoboda novinarima nakon sjednice AFET-a, iako je u samoj raspravi ustvrdio da je “Hrvatska napravila velik napredak u uklanjanju nizozemskih zabrinutosti”, te da zapreke ne očekuje ni od Slovenije “jer dvije su zemlje sada u dobrim odnosima”.
Izvjestitelj u sjeni bavarski pučanin Brend Posselt, s kojim je Swoboda usuglasio kompomisne amandmane, podsjetio je, međutim, da je “Konrad Adenauer običavao govoriti da dragome Bogu ne smijemo postavljati ograničenja”.
– Pristupni ugovor može se mnogo brže ratificirati i Hrvatska može u EU već krajem 2012. – dodao je Posselt.
Među kompromisnim amandmanima nema onoga koji je podnijelo troje socijalističkih zastupnika, a u kojemu se traži da se Ured za borbu protiv prijevara (OLAF) Europske komisije uključi u istragu tvrdnja bivšega HDZ-ova rizničara Mladena Barišića USKOK-u da se nezakonito stečenim novcem plaćalo lobiste po Bruxellesu.
– Preobličit ćemo taj amandman da bude jasno da nemamo nikakve dokaze, nego da želimo te tvrdnje provjeriti i s europske strane. Iako nije pronevjeren novac iz europskih fondova, OLAF smije provjeriti je li tim novcem možda korumpiran neki europski dužnosnik – rekao je jedan od njegovih tvoraca Šveđanin Göran Färm.
Swoboda u svojemu nacrtu hvali "sadržajan napredak Hrvatske u ispunjavanju mjerila za zaključenje pristupnih pregovora” i “poziva Europsku komisiju da iskoristi sve svoje sposobnosti da podupre hrvatske napore za ispunjenje mjerila”. Ističući važnost ulaska Hrvatske u EU kao poticaja za preobrazbe u njezinim istočnim susjedama, Swoboda u ističe “nastavak zabrinutosti” zbog mišljenja “većine hrvatskih građana da od članstva u EU Hrvatska neće imati koristi”, pa “ohrabruje hrvatske vlasti i građansko društvo da, uz pomoć EK, pokrenu djelovanja s ciljem da Hrvati osjete europski projekt kao svoj”.
Hrvatskoj se javnoj upravi zamjera “velika slabost u upravnim postupcima i upravnim sposobnostima”. Vladu se poziva da se “pozabavi znatnim zaostajanjem u decentralizacijskome postupku”, da “razradi i primijeni decentralizacijsku strategiju”, da “nastavi depolitizirati javnu upravu, te još pojača njezinu stručnost i etičnost”.
Pozdravljajući Vladine “napore u zauzimanju snažnoga stava protiv svih oblika korupcije”, kompromisni prijedlog rezolucije hvali “hrabrost u postupanju prema optužbama za korupciju protiv političara”, a posebice bivšega premijera. Ističe, međutim, se da se “čini da korupcija još uključuje razne razine društva, gospodarstva i političkih ustanova”. Zbog i dalje velika broja neriješenih sudskih slučajeva, kaže se, pate vladavina prava i povjerenje građana u pravosuđe. Napominje se da je, iako je broj sudaca visok, nedovoljno “sudskoga potpornoga osoblja”, a zbog nedostatna financiranja sudovi nisu ni odgovarajuće opremljeni, pa se hrvatske vlasti poziva da se pozabave tim nerazmjerom.
Hrvatsku suradnju s ICTY-jem se pozdravlja, a Vijeće EU se poziva da "uzme u obzir stav ICTY-jeva sudskoga vijeća da se ne može utvrditi s dostatnom sigurnošću postoje li još traženi topnički dnevnici”. Od hrvatskih se vlasti traži da “razjasne nesklade u svojim izvještajima na koje je upozorio glavni haaški tužitelj u obraćanju Vijeću sigurnosti UN-a”.
Kompromisna rezolucija “poziva hrvatske vlasti da poduzmu daljnje korake da osiguraju neovisnost i stručnost glasila i nastave pokazivati svoju predanost osiguranju rada glasila bez političkoga utjecaja”. Također se zahtijeva istragu “prijetnja, političkoga pritiska i komercijalnog utjecaja na novinare” i “očekuje depolitizaciju HRT-ova upravnoga ustroja te osiguranje uredničke neovisnosti”.
Vladu se “potiče da poboljša usklađenost središnjih Vladinih ustanova odgovornih za upravljanje okolišem, posebice prostornim planiranjem, otpadom, vodama i zrakom, kako bi mogle dostatno očuvati jedinstveni okoliš i održati visoku razinu bioraznolikosti, te dostići standard EU za zaštitu okoliša”.
Je li itko barem pogledao te amandmane ? Npr. amandman 18, predlagatelj Franziska K. Brantner, upozorenje da Zakon o golf terenima, tako kako je napisan, može dovest do betoniranja obale i uništavanja povjesnog i prirodnog blaga.