Prošlog srpnja Kina je najavila ambiciozan projekt za dominaciju na polju umjetne inteligencije do 2030., iz čega treba nastati industrija teška 150 milijardi dolara. Kina je nakon te objave definirala i detaljan trogodišnji plan da bi ostvarila taj cilj.
Prije tjedan dana kinesko je ministarstvo obrazovanja pokrenulo petogodišnji sveučilišni program za obuku stručnjaka za umjetnu inteligenciju kako bi zadovoljila rastuće potrebe tržišta za takvim stručnjacima. Nekoliko dana poslije kineski je startup SenseTime, specijaliziran za softver za identifikaciju lica, objavio da je prikupio 600 milijuna dolara od ulagača, čime je postignuta procijenjena vrijednost tvrtke od 4,5 milijardi dolara. Tako je SenseTime postao najvredniji svjetski startup za umjetnu inteligenciju.
Francuski predsjednik Macron 29. je ožujka obećao uložiti 1,5 milijardi eura u umjetnu inteligenciju do 2022. da bi doskočio problemu odljeva mozgova i sustigao dominantne američke i kineske tech gigante. Ova je strategija dio Macronovih nastojanja da prometne Francusku u „startup naciju“ koja počiva na pretpostavci da će manje strogi zakoni o radu i veća ulaganja potaknuti otvaranje novih radnih mjesta i olabaviti dominaciju Alphabetova Googlea, Facebooka i drugih, dok simultano polaže temelje za buduće europske pionire umjetne inteligencije. Ovo je ključna Macronova izjava pri predstavljanju strategije: „Nemamo nikakvu šansu kontroliranja bilo kakvih popratnih efekata (ovih tehnologija) ili pravo glasa kad je riječ o bilo kakvim negativnim posljedicama ako propustimo početak rata“. Na dan 10. ožujka 2018. godine 24 europske zemlje obvezale su se na suradnju kako bi osmislile „europski pristup“ umjetnoj inteligenciji i postale konkurentne američkim i azijskim tech gigantima. Poput mnogih inicijativa EU, više nije riječ o priči, nego o konkretnom djelovanju, ali barem se priznaje nadolazeća ekonomska realnost i pomalo zakoračuje u pravom smjeru.
Hrvatska je jedna od četiri zemlje koje nisu potpisale inicijativu unatoč činjenici da se obično dodatno trudi kako bi ponizno prihvatila sve inicijative EU, ponekad i bez promišljanja dugoročnih posljedica. Hrvatski je premijer istog dana objavio da je Vlada odabrala svoje savjetnike za ponovnu kupnju Ine. Tempiranje i kontrastiranje nacionalnih prioriteta bode u oči. Svijet se utrkuje u transformiranju svojih ekonomija kako bi ostale konkurentne u svijetu kojim dominiraju roboti i umjetna inteligencija, dok Hrvatska trči u suprotnom smjeru, prema nacionalizaciji oboljelih tvrtki u odumirućim industrijama.
Biva li Hrvatska jednostavno proračunata uz izbjegavanje potencijalnih zamki umjetne inteligencije i robotike te uzimanje vremena za proučavanje implikacija i formuliranje dobitne strategije? Možete se prestati smijati. Možda ne volite tehnologiju. Možda se malo bojite robota i umjetne inteligencije. Možda ste sumnjičavi prema ambicijama Kine. Možda vam je dosta američke dominacije i francuskog samozadovoljstva. Milijuni ljudi diljem svijeta dijele vaše strahove i frustracije. Međutim, oni vide i potencijal za rast i ekonomsku transformaciju koji donose ove tehnologije. Što mislite, tko će pobijediti u utrci za budućnost? SAD, Kina, Francuska ili… Hrvatska? Budućnost pripada hrabrima i pametnima.
Eh, Hrvatska vlada nije niti trepnula kada se zadužila za 2 milijarde radi uhljeba u HACu i ARZu, u roku keks je dala nekih 90 milijuna za jamstvo za brodogradilište i trebalo je samo dva dana, uključujući i javnu raspravu, da sabor izglasa Istanbulsku i kojih milijardu godišnje za razne udruge... No kada je znanost i budućnost u pitanju, onda ništa. Struka se i dalje tjera svim silama iz države, počevši od osnovne škole na dalje, ljudima se svaki dan ukazuje da ovdje nema budućnosti... Od frustriranih učitelja i profesora, preko birokracije, državnih činovnika očit je nepotizam, klijentelizam i negativna selekcija. Jedino što je državi bitno, sav rast BDP-a pretočiti u rast plaća i prava proračunskih korisnika. Ništa drugo... Zato i jesmo tu gdje smo, u negativnoj spirali koju nitko ne može zaustaviti...